Iznošenje biljnog materijala iz zaštićenog prostora
Iznošenje biljnog materijala iz zaštićenog prostora
D. Marjanović, mag.ing.agr.
PD

Dezinfekcija zemljišta u zaštićenom prostoru

U zaštićenim prostorima povrće se proizvodi na istoj površini više godina. Unatoč adekvatnoj brizi za usjev i zaštiti od bolesti i štetnika, tijekom dužeg niza godina dolazi do neminovnog porasta populacije štetnih organizama u tlu. Štetnici se nagomilaju do te mjere da onemoguće uzgoj željenih kultura.

Kako bi spriječili nagomilavanje štetnika u tlu obavezna mjera je dezinfekcija zemljišta koja podrazumijeva izlaganje zemljišta djelovanju fizičkih i kemijskih čimbenika u cilju uništavanja štetnih organizama.

U tlu se javljaju Fusarium spp., Pythium spp., Botrytis spp., Rhyzoctonia spp.,Verticilium spp., Bremia spp., Phythopthora spp., kao i nematode, puževi, neke vrste pauka i grinja. Ovi štetnici prezime u tlu, a neki i u plićem površinskom sloju. Prije početka provođenja dezinfekcije zemljišta potrebno je iznijeti sav biljni materijal iz zaštićenog prostora jer i na biljnim ostacima obitavaju inokulumi patogena.

Načini dezinfekcije
  1. Izlaganje zemljišta visokoj temperaturi
  2. Kemijskim načinom

Izlaganje zemljišta visokoj temperaturi

Visoka temperatura vodne pare štetno djeluje na žive organizme u tlu. Nakon primjene ovog načina dezinfekcije površine potrebno je tlo ostaviti da „odleži“ 10-15 dana kako bi se u njemu normalizirali mikrobiološki procesi.

Plastenici na kraju sezone

Kemijski način

Kemijska dezinfekcija zemljišta provodi se primjenom kontaktnih fungicida ili fumiganata.

Kontaktni fungicidi djeluju svojim dodirom na patogene u zemljištu, a primjena je ograničena samo na štetnike koji se nalaze u površinskom sloju tla. Primjenjuju se rasipanjem po površini i miješanjem s tlom. Kontaktni fungicidi ne djeluju na štetnike koji se kukulje u tlu kao ni na sjemenje korovskih vrsta.

Od fumiganata se najčešće koristi Basamid granulat (d.t 97% Dazomet) i dopuštena je primjena jednom svake tri godine. Ne preporučuje se primjena kod visokih temperatura jer dolazi do prebrzog oslobađanja aktivnog plina pa je dezinfekcija nepotpuna. Preporučuje se primjena pri temperaturi 10-15 °C, a tlo treba dobro usitniti nekoliko dana prije početka dezinfekcije. Ovaj plin djeluje na patogene, insekte, nematode i korove. Primjenjuje se u količini 30-60 gr/m2. Ako je tlo jako suho potrebno ga je navodniti do 60 % vodnog kapaciteta.

Granule Basamid granulata aktiviraju se 2 sata od dolaska u kontakt s vlagom. Nakon primjene preparata preporučuje se zemljište pokriti plastičnom folijom i držati zatvoreno 7-21 dan, ovisno o temperaturi (ako je temperatura viša plin se brže oslobađa i zemljište je ranije spremno). Prvih nekoliko dana ne smije se ulaziti u zatvoreni objekt. Nakon micanja folije potrebno je pričekati 3 dana te nakon toga obraditi tlo na dubinu na koju je izvršena inkorporacija preparata.

Prije sjetve ili sadnje u tlo koje prošlo proces kemijske dezinfekcije preporučuje se napraviti test klijavosti. Test se najčešće radi na sjemenu salate na način se u nekoliko tegli posadi sjeme u tlo koje je tretirano Basamid granulatom , te u nekoliko teglu u tlo koje nije tretirano. Ako sjeme iz obje tegle nikne u isto vrijeme znači da je plin oslobođen i da je zemljište spremno za korištenje.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.