Zašto je bitno folijarno prihraniti nasad nakon berbe, a prije pada lista

Usvajanje hranjiva korijenom nekad ne zadovoljava potrebe biljaka jer to ovisi o količini hranjiva u tlu kao i okolišnim uvjetima, vlazi u tlu i sposobnosti korijena da usvoji hranjiva.

Istraživanja su pokazala kako svi mikro i mikroelementi koje biljkama opskrbimo nakon berbe, a prije pada lista skladište se upravo u pupu i kori i korijenu. Ti makro i mikroelementi služe biljkama kao jedini izvor hranjiva na početku kretanja vegetacije dok korijen još miruje.

Želite li osigurati biljkama dovoljno hranjiva važno je doraditi folijarni tretman kako bi imali što ujednačenije kretanje vegetacije, ujednačenu cvatnju. Folijarnom gnojidbom direktno utječete na ostale fenofaze u narednoj godini. Nasad u kojem je obavljena jesenska folijarna gnojidba ujednačenije prolazi fenofaze čime se olakšavaju pomotehnički i agrotehnički zahvati.

Budući da usvajanje hranjiva putem korijena u proljeće ovisi o više faktora (temperatura zemljišta, temperatura zraka, fenofaza biljke) njihovo značajnije usvajanje dešava se uglavnom tek poslije cvatnje odnosno 45 - 60 dana od starta vegetacije ovisno o sorti. Dakle bubrenje pupoljaka, cvatnja i zametanje plodova odvijaju se uglavnom na osnovu rezervnih materija koje je biljka uskladištila u prethodnoj vegetaciji.

Mjesto skladištenja pojedinih elemenata

Dušik (N) – biljka ovaj element povlači iz lista u drvenaste dijelove te ih sprema u obliku proteina i aminokiselina, koje u proljeće 3 tjedna prije pupanja translocira dalje za novi vegetativni porast, tad se povećava i sami sadržaj N u biljci. Tijekom vegetacije sadržaj N u biljci se znatno povećava ovisno o vrsti 3 – 4 puta. Ovim tretmanom osiguravamo dostatne količine N u biljci jer zadnji porast sadržaja N se događa 3 tjedna prije opadanja lista te se tada N translocira u korijen, deblo i koru biljke.

Fosfor (P) – biljka akumulira P u permanentnim strukturama te ih translocira u ostale biljne dijelove kad je potražnja veća od samog usvajanja (kretanje vegetacije – izostanak transpiracijskog aparata). Fosfor biljka počinje translocirati 3 tjedna prije pupanja što nakon određenog vremena dovodi do nedostatka istog u biljnim rezervama, korijenu jer se isti translocira iz korijena u razvoj novih organa (list). Istraživanja su pokazala da se biljka opskrbljuje P do 8 tjedana od početka fenofaze pupanja.

Magnezij (Mg) – sadržaj Mg-a se u biljci ne povećava do 3 tjedna od početka fenofaze pupanja, što znači da sav Mg biljka koristi iz vlastitih rezervi redistribucijom od korijena do listova. Magnezij kao element je zaslužan za sve metaboličke procese u biljci te je naročito važan u početnim fazama da se osigura snažan i ujednačen razvoj fotosintetskih organa biljke.

Bor (B) – se akumulira u kori i korijenu drveta. U fazi porasta te kretanja nove vegetacije, biljka se opskrbljuje Borom iz vlastite kore debla. Ova je aplikacija važna jer nam Bor osigurava pravilnu cvatnju i oplodnju, smanjuje rehuljavost grozdova, poboljšava obojenost kod crnih sorata Vinove loze.

Dio teksta preuzet s www.colic.hr autora D. Marjanović

Kako odabrati gnojivo za jesensku folijarnu gnojidbu

Kod odabira folijarnog gnojiva birajte ona koja se odlikuju iznimnom topivošću i disprezivnošću, pokrivanju tretirane površine, s tvarima prijemčivosti i postojanosti na listu.

Birajte formule s visokim sadržajem više elemenata i kombinacijom najvažnijih hranjiva koje će poboljšati razinu hranjiva za sljedeću sezonu.