Gnojidba krumpira pred sadnju

Visoki i stabilni prinosi krumpira postižu se pravilnom grojidbnom. Ukoliko u tlu ima dovoljno raspoloživih hranjiva, prinos je zadovoljavajući, a proizvodnja isplativa.

Krumpir najbolje uspijeva na rahlim i prozračnim tlima umjerene vlažnosti.

Kako krumpir usvaja hranjiva

Krumpir apsorbira velike količine kalija koji utječe na kvalitetu gomolja i njihovu otpornost. Usvajanje fosfora je od velike važnosti jer jer podiže otpornost gomolja na hladnoću i utječu na sadržaj škroba. Krumpir najviše fosfora usvaja u prvim stadijima razvoja biljke pa ga je vrlo važno unijeti u tlo prije sadnje i to po mogućnosti u organskoj formi. Dušik je važan za dobre i stabilne prinose. Od ukupne preporučene količline dušika, preporuča se unijeti 40% dušika prije sadnje i to organskom gnojidbom, a ostatak u prihrani.

Potrebne količine hranjiva

Za proizvodnju od 35-40 tona/ha u prosječnim uvjetima potrebno je oko 170 kg dušika po ha, 120 kg fosfora po hektaru i 250 kg kalija po hektaru. Stajnjak je jedno od prvih uopće poznatih gnojiva u poljoprivredi, a gnojidba stajnjakom ima prednosti. Stajnjak povećava sadržaj humusa u tlu, popravlja strukturu tla, povećava adsorpcijski kompleks tla, a sama ishrana biljaka je pravilnija. Primjena stajnjaka prije sadnje krumpira podiže temperaturu zemljišta pa je moguća ranija sadnja.

Uz primjenu stajskog gnoja (jesensko/zimsko gnojidba – 25 t/ha) za dobre prinose potrebno je dodati još:

• NPK 7-20-30 u količini od 600 kg/ha u startnoj gnojidbi
• KAN 200 kg/ha predsjetveno

Mineralna hranidba krumpira je nužna nadopuna organskoj gnojidbi, a temelji se na ishrani biljaka dodavanjem tri osnovna makroelementa (N, P i K) i manjih dodatnih količina drugih tvari. Za najbolji prinos krumpira odnos NPK hranjiva u tlu trebao bi biti 1:0,9:1,6.

U osnovnoj gnojidbi pravilo je da se zaoravaju formulacije gnojiva sa povišenim sadržajem fosfora i kalija.