Rana proizvodnja presadnica u klijalištima

Kod uzgoja povrća u klijalištima važno je voditi računa o vrsti povrća koje će se uzgajati. Vrste poput graška i kupusnjača lijepo napreduju i rastu kod nižih temperatura i manje svjetla. Povrće koje voli više temperature i puno svjetla poput rajčice, ne preporučuje se saditi u najranijim rokovima.

Od najranijih kultura koje podnose i hladnije temperature, najbrže niče kupus i salata.

Klijališta – jednostavni zaštićeni prostori

Klijališta se danas puno koriste jer su jednostavna i lako se izgrade, a ne zahtijevaju velika financijska ulaganja. Uz malo truda kojeg je potrebno uložiti u gradnju klijališta, moguće je čak 40 dana ranije posijati sjeme. Klijalište koje je zaklonjeno od vjetra omogućuje zaštitu mladim biljkama sve dok one ne ojačaju i budu spremne za presađivanje.

Dijelovi klijališta

1. Okvir – za okvir klijališta najčešće se koriste cijevi i daske, a mora biti stabilan kako bi se na njega mogli staviti klijališni prozori
2. Prozor – okvir prozora izrađuje se od drva ili plastike dimenzije 1*1,5 m u koje se ugrađuje staklo
3. Klijališna jama 50-60 cm dubine
4. Materijal za prekrivanje klijališta – staklo, pleksiglas ili folija

Preuzeto s www.veleri.hr

Kako odlučiti koji je tip klijališta pogodan za vašu proizvodnju?

Postoji nekoliko tipova klijališta koja se razlikuju po broju strana prozora, pa tako mogu biti obična jednostrana i dvostrana klijališta. Ovisno u dubini na koju su klijališta ukopana razlikujemo ukopana klijališta i nadzemna.

Ako se uzgojem presadnica bavite u toplijim područjima gdje ima više vlage preporučuje se gradnja nadzemnog klijališta. Ova klijališta su mobilnija pa se lakše prenose s mjesta na mjesto, ali isto tako zahtijevaju veće količine stajnjaka kako bi se zagrijala.

U područjima s hladnijom klimom preporučuju se ukopana klijališta jer su u njima manje oscilacije temperature i vlage.

Grijanje klijališta

Klijališta se najčešće zagrijavaju pomoću stajskog gnoja, no moguće je i zagrijevanje s toplom vodom, vodenom parom, sunčevom energijom…

Zagrijavanje stajskim gnojem oslobađa se toplina jer dolazi do fermentacije svježeg gnoja. Sloj gnoja kojeg treba staviti u klijališnu jamu je 30-40 cm (u hladnijim krajevima), dok u toplijim područjima taj sloj može biti i tanji (15-20 cm). 40 dana od unošenja stajnjaka u klijalište podiže se temperatura na 18-20 °C.

Kod punjenja klijališta stajskim gnojem važno je pravilno napuniti klijalište.

Na dno jame potrebno je staviti pijesak ili sitno kamenje koje će služiti kao izolacija. Nakon toga nanosi se sloj stajanja koji se posipa vapnom kako bi se regulirao pH, te sloj zemlje 15-20 cm. Preporučuje se utisnuti stajnjak kako bi izbjegla nagla mikrobiološka aktivnost i vrlo kratak period visoke temperature razgradnje stajnjaka. Također, nije preporučljivo jako sabijanje stajanjaka jer može doći do zaustavljanja mikrobiološke akrivnosti uslijed manjka kisika što dovodi do njegova truljenja.

Nakon unošenja stajnjaka u klijalište, klijalište se prekriva prozorima, a 2 dana kasnije puni -supstratom. 7-10 dana od punjenja klijališta može započeti sjetva jer se u tom periodu temperatura u klijalištu ustali.

Dio teksta preuzet s www.agroklub.com