Spriječite nastanak „bijele noge“ krumpira prije sadnje
Blaga zima u kojoj su se periodički izmjenjivaljivale tople i hladne fronte pogodovala je porastu štetnosti jedne od najučestalijih patoloških gljivica. Riječ je o rizoktoniji (lat. Rhizoctonia solani). Ova gljivica napada mnoge biljne vrste, a štete koje pričinjava mogu se popeti i do 50%.
Rizoktonija se javlja već kod nicanja usjeva, a u nasadu može biti prisutna sve do kraja vegetacije krumpira. Sadnjom zaraženih gomolja dolazi do propadanja klica zbog čega se smanjuje broj gomolja i pojavljuju se prazna mjesta na njivi.
Prvi simptomi vidljivi su na prizemnom dijelu stabla biljaka. Zaraženo tkivo poprimi tmniju boju i truli. U vlažnim uvjetima na zaraženim dijelovima biljke razvija se bijela prevlaka od micelija gljive. Lišće se uvija prema licu lista, a u pazušcima listova formiraju se sitni gomoljčići-karakterističan simptom ove bolesti. Na zaraženim gomoljima stvara se sklerocij i u tom obliku gljivica prezimi na zaraženim biljnim ostacima.
Niske temperature i vlažno zemljište povoljno utječu na razvoj ove bolesti. Ova bolest uzela je maha zbog loših navika proizvođača koji prilikom berbe odbacuju zaražene gomolje na polje, ne imajući na umu da gljivica može zadržati patogenost do 6 godina!! Gljiva na polju „dočeka“ sjemenski materijal, te u nicanju napada klicu i uzrokuje vršno odumiranje. Biljka se pokušava obraniti od napada tzv. „sekundarnim rastom“, no bezuspješno.
Zadnjih se godina uočila pojava kasne rizoktonije koja unišava gomolje u kasnim stadijima tuberizacije. Gljivica napada površinu gomolja što dovodi do pucanja gomolja.
Suzbijanje
Pridržavanje plodosmjene najvažnija je mjera suzbijanja ove bolesti. Preporuča se izbjegavati suviše ranu i duboku sadnju krumpira. Neke sorte krumpira poput Marabel i Amorosa pokazuju jaču otpornost na bijelu nogu te su uslijed napada manje oštećene. Ukoliko imate osnovanu sumnju da ova bolest uništava vašu proizvodnju preporučuje se primjena pripravka Ortiva u vrijeme sadnje krumpira i to primjenom direktno u brazdu. Doza je 2-3 l/ha. Važno je znati da se bolest ne može suzbijati kasnijim prskanjem nadzemnih organa (cime krumpira).
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.