Uzgoj batata

Batat je višegodišnja je kultura koja pripada u porodicu slakova (Convolvulaceae), a potječe iz Srednje i Južne Amerike.

U Hrvatskoj je njegova proizvodnja još u začecima, iako bilježimo rast površina na kojima se uzgaja.

Morfologija batata

Batat je zeljasta trajnica sa listovima srcolikog oblika. Korijen je zašiljenog oblika i duguljast, a može biti narančaste, crvene, smeđe i ljubičaste boje. Cvijet je u obliku trube bijele boje, slično kao i kod ostalih vrsta iz porodice slakova.

Zahtjevi prema klimi i tlu

Najbolje pronose daje na pjeskovito-ilovastim tlima gdje je pH oko 6. U jesenskom roku pripreme tla potrebno je tlo izorati na dubinu od 40 cm, te na proljeće zatvoriti brazdu i formirati gredice. Na formirane gredice postavlja se PE film (crni u kontinentalnom dijelu, a bijeli u mediteranskom dijelu Hrvatske). Istovremeno se postavlja i sustav za navodnjavanje. Optimalna količina oborina iznosi 750 - 1000 mm godišnje.

Širina PE filma ovisi o nagibu terena, pa se na nagnutim terenima preporuča film širine 120 cm, dok se na ravnim terenima preporučuje širina 140-150 cm.

Gnojidom je potrebno unijeti u tlo 50 kg dušika, 100 kg fosfora i 150 kg kalija/ha jer batat ima manje zahtjeve prema gnojidbi od ostalih povrtnih kultura. Ovakvu formulaciju nalazimo u NPK gnojivu omjera 7-14-21.

Sadnja batata

U kontinentalnoj Hrvatskoj sadnja batata se obavlja iz presadnica i to do početka lipnja, dok je u mediteranskom području sadnju moguće obaviti već sredinom ožujka (ukoliko je temperatura iznad 10 °C). Sadi se ručno ili strojno na dubinu 5-10 cm, a pri tome treba nastojati da barem 2-3 nodija (čvora) budu u tlu.

Razmak sadnje je 120 x 30-40 cm što čini sklop od 20.000-27.000 biljka po hektaru. Nakon sadnje potrebno je odmah početi sa navodnjavanjem te nastaviti s navodnjavanjem idućih 10-ak dana. Tijekom rasta i razvoja vodu treba pažljivo dozirati jer povećan sadržaj vode u zoni korijena smanjuje prinos.

Bitni preduvjeti za uzgoj

• razdoblje od 4 mjeseca bez mraza
• dnevne temperature moraju biti 21-25 °C, dok se noćne ne smiju spustiti ispod 12 °C

U plodosmjeni batat dolazi na istu površinu tek svake četiri godine.

Zaštita od bolesti, štetnika i korova

Zaštita od bolesti nije prijeko potrebna jer gljivična oboljenja ne predstavljaju veliku opasnost u uzgoju. Zemljišni štetnici poput žičnjaka i grčica mogu napraviti djelomična oštećenja koja utječu na kvalitetu korijena. Veliki problem kod uzgoja je gusjenica slakova ljiljka (Agrius convolvuli) koja radi štetu na listovima i korijenu batata. Ovaj leptir ima raspon krila do 13 cm. Ženka polaže jaja (do njih 200) na naličje lista, te vrlo brzo gusjenice kreću sa ishranom. Korijen batata osjetljiv je na primjenu zemljišnih herbicida te se njihova primjena ne preporučuje.

Berba i čuvanje

Batat se vadi od kolovoza do listopada i to obavezno prije mrazeva. Berba najčešće slijedi 100-130 dana nakon sadnje te u tom periodu korijen ima težinu više od 150 grama. Uobičajena dužina batata za tržište je 15-20 cm. Jedna biljka daje i do 3 kg korijena.

Još neki savjeti za vađenje batata

• nekoliko dana prije vađenja dobro je odstraniti nadzemni dio biljke što omogućava razvijanje čvršće kožice korijena te smanjuje mogućnost oštećenja prilikom vađenja,
• iako je vađenje moguće obaviti i strojno, ručno vađenje je bolje jer će ljudska ruka prouzročiti manje oštećenja.

Nakon vađenja iz tla, korijeni se skupljaju u sanduke, a potom odvoze u skladište. Zdrave korijene potrebno je skladištiti uz relativnu vlagu zraka oko 85 %. Skladištenje zdravih korijena moguće je i do 7 mjeseci na temperaturi od 15 °C.