Brojne bolesti rajčice ugrožavaju proizvodnju, a u zadnje vrijeme mnogi proizvođači strahuju od virusnih bolesti koje su u Hrvatskoj zabilježene već u 20. stoljeću. Prisutnost virusnih bolesti je sve veća zadnjih desetak godina te se nerijetko izlaskom na teren i laboratorijskim analizama potvrđuje prisustvo virusa.
Rajčicu napada nekoliko virusnih bolesti između kojih svakako možemo izdvojiti:
- VIRUS MOZAIKA DUHANA (TMV) I VIRUS MOZAIKA RAJČICE (Tomato mozaic virus - ToMV)
- VIRUS PJEGAVOSTI I VENUĆA RAJČICE (Tomato spotted wilt virus - TSWV)
- VIRUS MOZAIKA KRASTAVCA (Cucumber mosiac virus - CMV)
- VIRUS ŽBUNASTE KRASTAVOSTI RAJČICE
Virus mozaika duhana (TMV) i virus mozaika rajčice (Tomato mozaic virus - ToMV)
Virus mozaika rajčice najrasprostranjeniji je virus među rajčicom i pripada među najznačajnije patogene. Često se javlja na osjetljivim, visokim i indeterminantnim sortama rajčice kod kojih se vrše svi uzgojni zahvati (presađivanje, pinciranje, kidanje vrha i sukcesivna berba plodova). Prinos oboljelih biljaka smanjuje se za 50% uz značajan pad kvalitete plodova.
SIMPTOMI
Simptomi koji se javljaju na rajčici ovise o soju virusa, sorti rajčice te starosti biljke. Na mladim biljkama javljaju se mozaična obojanja, a listovi se izdužuju te budu šiljati. Starije biljke isto poprime mozaičan izgled, ali se listovi ne deformiraju. Simptomi su izraženiji ljeti kada je viša temperatura i ima dovoljno svjetlosti.
BIOLOGIJA
Virus se prenosi zaraženim sjemenom. Virusne čestice iz soka zaraženih plodova zadržavaju se na površini sjemena i mogu biti infektivne 6-8 mjeseci. Biljke koje su niknule iz zaraženog sjemena predstavljaju osnovni izvor zaraze. Daljnje širenje virusa je preko oštećenih i oboljelih biljaka koje dođu u kontakt sa zdravim biljkama. Virus se može zadržati u zaraženim biljnim ostacima do njihova potpuna razlaganja, a kasnije se u tlu zadržava 1-2 godine.
Virus pjegavosti i venuća rajčice (Tomato spotted wilt virus - TSWV)
TSWV smatra se najopsnijim štetnim organizmom koji napada rajčicu. Štete koje uzrokuje mogu biti neporocjenjive. TSWV je zabilježen na na više od 900 različitih biljnih vrsta.
SIMPTOMI
Simptomi se najčešće uočavaju na listovima i plodovima biljaka domaćina. Bez obzira na biljku domaćina, na osnovi simptoma nije moguće jasno odrediti o kojem je virusu riječ pa je neophodno provesti laboratorijsku analizu. Vizualni simptomi vidljivi su u vidu tamnih nekrotičnih pjega te klorotičnih prstenova, kloroza i nekroza stabljike, venuća, savijanja i uvijanja čitave biljke.
BIOLOGIJA
Prijenos virusa ostvaruje se pomoću čovjeka ili životinja te kontaktom zaraženih i zdravih biljaka. Virus ulazi u stanicu pasivno preko rana. Vegetativnim razmnožavanjem virus se širi sa zaraženog biljnom materijala na potomstvo.
Virus mozaika krastavca (lat. Cucumber mosiac virus - CMV)
Broj oboljelih biljaka rajčice rijetko kada prelazi 15%, no rast i razvoj oboljelih biljaka jer jako poremećen pa ukoliko su zaražene početkom cvatnje ne daju nikakav urod.
SIMPTOMI
Prvi simptomi vidljivi su u vidu šarenila koje sa starenjem biljke bude sve jače izraženo. Razvijeni izdanci podliježu morfološkim promjenama i biljka poprima "končasti izgled". Oboljele biljke zaostaju u rastu, a nodiji (koljenca) su gusto raspoređena. Na listovima se javljaju crtičaste pjege.
BIOLOGIJA
Virus se zadržava na velikom broju jednogodišnjih i višegodišnjih domaćina. Među povrtnim kulturama su to najčešće krastavac, dinja i tikvice. Virus se širi sokom što je vrlo bitno kod proizvodnje presadnica, ali i ostacima zaraženih biljaka u tlu. Ne prenosi se sjemenom.
Mjere borbe protiv virusa
Jednom zaražena biljka ne može se više izliječiti. Mjere borbe protiv virusa su indirektne. Prvo u rasadnicima treba odvojiti višegodišnje bilje od presadnica i ukloniti korove kao mogući izvor zaraze. Nakon osiguranja prostora potrebno je smanjiti populaciju tripsa jer su oni prenosioci virusa. U proizvodnji je potrebno koristiti bez virusno sjeme i sadni materijal te uzgajatu otporne i tolerantne biljke na virusne infekcije. Administrtivno - karantenske mjere obuhvaćaju biljne vrste koje se uvoze iz područja gdje su rašireni virusi.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.