Žetva
Žetva
D. Marjanović, mag.ing.agr.

Što sa žetvenim ostacima?

Svake godine smo suočeni sa velikim brojem poljskih požara izazvanih paljenjem žetvenih ostataka. Bezobzirno paljenje žetvenih ostataka se ne smanjuje po učestalosti, iako se poljoprivrednicima svake godine skreće pažnja da je to najlošiji način uklanjanja žetvenih ostataka sa njive. Poljskim požarima u prilog idu i visoke temperature i dugačak sušni period koji je vlada u ljetnjem periodu.

Spaljivanje žetvenih ostataka loša je opcija "zbrinjavanja" organske tvari. U Hrvatskoj, ali i u mnogim europskim zemljama zabranjeno je spaljivanje žetvenih ostataka. Spaljivanje žetvenih ostataka iznimno je dopušteno samo u cilju uništavnja ili onemogućavanja klijanja samoniklih biljaka. Usto se i određenoj mjeri uništavanju uzročnici bolesti i štetnici, ali se uništava mikroflora i fauna u dijelu oraničnog sloja.

Spaljivanjem žetvenih ostataka ugrožava se ljudski život i imovina, ali isto tako zagađuje se okoliš dimom, gubi se organska masa te se ugrožava divljač.

Žetveni ostaci

Unošenjem žetvenih ostataka u tlo povećava se promet organske tvari, što ima jako veliki utjecaj na plodnost tla. Da bi se žetveni ostaci što kvalitetnije zaorali potrebno je da budu što sitnije isjeckani i što ravnomjernije raspoređeni po površini zemljišta.

Negativna strana unošenja žetvenih ostataka je mogućnost širenja bolesti i štetnika. Iz ovog razloga, uzgajivači praktički nikada ne uzgajaju pšenicu nakon pšenice jer postoji opasnost od bolesti koja napada podnožje busa pšenice i time uzrokuje polijeganje usjeva i gubitke prinosa.

Kod zaoravanja žetvenih ostataka potrebno je dodati 7 - 8 kg dušika na 1 t slame ili kukuruzovine. Na taj način izbjegava se tzv "dušična depresija". Do dušične depresije dolazi ako su žetveni ostaci imali omjer C:N veći od 20:1. U tim slučajevima treba primjeniti dodatne količine dušika i to oko 10kg dušika za svaku tonu zaorane slame ili kukuruzovine. Da bi se biljni ostaci razgradili potrebno je osigurati pritjecanje kisika. iz tog razloga preporučljivo je zaoravanje na dubinu 10 - 20 cm.

D. Marjanović, mag.ing.agr.

Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.

Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.