Bonsai

Uzgoj bonsai drvca jednostavan je hobi, ali zahtijeva puno strpljenja i ljubavi. Može se držati bilo gdje na prozoru, balkonu, trijemu, dvorištu. Pošto najčešće vrste kao što su bor, javor moraju biti stalno na svježem zraku jedino mjesto gdje se ne mogu držati je zatvorena prostorija te se može unijeti na maksimalno 2-3 dana. Tipovi za zatvorene prostore potrebno je čitavu godinu držati u zatvorenome jer su osjetljivi na mraz.

OBLICI BONSAI DRVCA

• Strogo uspravan (grane sa obje strane stabla)
• Uspravan (grane sa obje strane, na jednoj strani može prevladavati veći broj grana)
• Odvojeni blizanci (dva zasebna drvca iz istog korijena, grane na obje strane)
• Nagnuti (zauzima lijevu ili desnu stranu)
• Vjetrom šiban (zauzima lijevu ili desnu stranu, jednostrano razgranati)
• Žalosni (grane okomito vise, „žalosna vrba“)
• Kaskada (viseći)
• Polukaskada (poluviseći)
• Sa vidljivim korijenom

Bonsai za vanjske uvjete

Bonsai koji se prodaje za vanjske uvjete i vrt su najčešće otporne vrste drveća i grmlja. Vrtni bonsai ne podnosi kućne uvjete zbog toplog i suhog zraka te već nakon dva-tri dana počinje patiti. Na otvorenome im treba pružiti zaštitu od vjetra i kiše, te će biti potrebno svakodnevno zalijevanje.

Male tajne uspjeha

Presađivanje: potrebno ga je presaditi svake druge godine u proljeće te odstraniti dio starog komposta oko korijena. Korijenje skratiti za jednu trećinu dužine.

Temperatura: kompost treba zaštititi od jakog ljetnog sunca i zimskog mraza. Nema velike zahtjeve za prema temperaturi.

Osvjetljenje: zahtijeva laganu sjenu. Nekoliko sati dnevno izravna sunca dobro će doći u vrijeme cvatnje i zriobe plodova. U zatvorenom prostoru treba svjetlo.

Zalijevanje: kompost treba održavati stalno vlažnim

Vlažnost zraka: u zatvorenom prostoru potrebno je svakodnevno rositi listove.

Najčešće vrste:

Najčešće se koriste vrste iz skupine četinjača. Njihovi listovi su sitni te dugovječni. U rasadnicima koji uzgajaju vrtne bonsaie, neke od najzanimljivijih su: Juniperus chinensis (borovica), Cryptomeria japonica (kriptomerija), Pinus sylvestris (bor).

Od vrsta koje možemo naći u europskim rasadnicima popularne su Ilex crenata, Buxus microphilla, Lonicera nitida, Ligustrum delavayanum, Pinus pinea, Podocarpus macrophyllus.

Sobni bonsai

Sobni bonsai je pogodniji za zatvorene uvjete. Ne podnosi zimu na otvorenom, iako ga se za ljetnih mjeseci može držati vani kao pravi bonsai. Ukoliko imate dovoljno vremena možete započeti sa uzgojem od samog početka. Uzgoj započinje sadnjom sjemenke ili zakorijenjene reznice u posudicu promjera 6 - 8 cm. Kada glavni izboj naraste do željene visine otkine mu se vrh. Odstranjuje se i nekoliko donjih grana, a na ostalima se odstranjuju rastući vrhovi. Na taj način postižemo zbijeni rast. Nakon dvije godine potrebno je presaditi biljku i podrezati jednu trećinu korijena. Sve dok biljka raste potrebno je kidati rastuće vrhove te odstranjivati neželjene grane. Preostale grane oblikuju se žicom za bonsai.

Male tajne uspjeha:

Presađivanje: potrebno ga je presaditi svake druge godine u proljeće te odstraniti dio starog komposta oko korijena. Korijenje skratiti za jednu trećinu dužine.

Temperatura: umjereno toplo

Osvjetljenje: puno svjetla, bez izravnog sunca

Zalijevanje: preporučuje se uranjanje posude u kišnicu ili odstajalu vodu. Kompost mora biti vlažan, ne mokar

Vlažnost zraka: vlaga je vrlo bitna, potrebno je držati pladanj sa biljkom na kamenčićima koji su većim dijelom uronjeni u vodu. Rositi redovito krošnju.

Najčešće vrste:

Neke od sobnih biljaka mogu se uzgojiti poput bonsai drvca. Sitnolisni fikus, gumijevac idealna je vrsta za sobni bonsai. Lako se oblikuje, relativno brzo raste, otporan je, a vrlo je atraktivan. Tu su još vrste poput Heptapleurum (biljka suncobran), bugenvileja, bagrem, hibiskus, nar, šeflera.