Cvijeće koje prkosi jesenskim mrazevima
Ušli smo u jesen i zima nam je svaki dan sve bliže, a to znači da se bliži kraj cvatnje mnogim biljkama.
Dolaskom jeseni svo rascvjetano cvijeće "preko noći" gubi svoju raskoš. Zbog mrazeva koji nastupe dalije posmeđe, dragoljubi se smežuraju, a kadifice se prestanu šareniti. Maleni broj cvijeća koje je osjetljivo na hladnoću može nastaviti cvjetati nakon mrazeva i to samo ukoliko rastu u nekoj zavjetrini.
Srećom, postoje biljke koje cvjetaju i nakon slabijih mrazeva. Jedan od njih je svakako neven koji cvate neprekidno cijelo ljeto, pa čak inakon prvih mrazeva. Ukoliko je zima blaga može prezimjeti na otvorenome i tada je prva biljka koja cvate na proljeće, a zadnja biljka koja još cvjeta u jesen.
Kalifornijski mak (Eschscholzia californica) voli niže jesenske temperature, pa čim zahladi najesen, potjera iz korijena i nastavi cvjetati. Iako cvjetovi izgledaju jako nježno, minuse preživi bez problema.
Kadulja (Salvia horminum) još je jedna otporna biljka u pogledu mrazeva. Nakon prvih zahlađenja biljka ne odumire.
Kokarda (Gaillardia) isto dobro podnosi niske temperature. Dobra je medonosna biljka pa je pčele rado posjećuju. Da bi joj olakšali prezimljenje dobro je biljku skratiti na visinu od 15 cm.
Crnooka pupavica (Rudbeckia hirta) ili poprimi malo smežurani i spržen izgled, ali dalje nastavlja sa cvatnjom. Najintenzivnije cvate tijekom lipnja i srpnja.
Krizantema (Chrysanthemum) je vrlo izdržljiva biljka koja bez problema može podnijeti mrazeve. Vole sunce, a ne podnose gustu sadnju kao ni sadnju uza zid jer im je potreban svježi zrak koji cilkulira. U našoj sredini krizantema se smatra cvjećem za groblje, no to nije istina jer se inače ne bi zvala kraljicom jeseni.
Jednogodišnji sljez (Lavatera trimestris) dobra je medonosna biljka pa je pčele posjećuju.
Zijevalica (Antirrhinum majus) cvate i tijekom listopada, iako je trajnica, vrsta se često uzgaja kao dvogodišnja ili jednogodišnja biljka, osobito u hladnijim područjima gdje ne može preživjeti zimu.
Grmolika potentila (Potentilla fruticosa) i tijekom zime pokaže svoje lijepe cvijetove, no u hladnijim područjima potrebno ju je zaštiti od velikih hladnoća.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.