Bakar kao zimska zaštita, ali i gnojivo
Period nakon završene berbe uvijek je riskantan jer postoji mogućnost od pojave bolesti s obzirom na to da vrlo često nastupaju kiše, a na biljkama najčešće ostaje otvor gdje se nekada nalazio plod. U uvjetima vlažnosti te još relativno visokih dnevnih temperatura, uz otvoren pristup staničju, gljivice vrlo brzo nađu svoj put.
Sprječavanje razvoja bolesti i jačanje biljaka upravo nakon berbe važan je korak prema zdravlju nasada u narednoj vegetaciji. Prirodna otpornost biljaka varira iz godine u godinu upravo zbog klimatskih faktora na koje čovjek ne može utjecati, no to nas ne smije omesti u donošenju ispravnih odluka, podizanje imuniteta biljke važna je misija svih proizvođača.
Kada govorimo o podizanju imuniteta biljka nakon berbe, važnu ulogu ima bakar koji sprječava razvoj mnogih bolesti, što čini biljke zdravijima, a kao rezultat imamo i bolje prinose.
Bakar kao metal potiče prirodnu otpornost, fotosintezu, sudjeluje u mnogim bitnim procesima unutar biljaka kao što je prijenos elektrona, metabolizmu stanične stijenke, stvaranju vitamina A...
Kako se biljke nose s nedostatkom bakra i koji su benefiti u aplikaciji
Bakar je neophodan element za stvaranje klorofila, a biljke koje su dobro opskrbljene bakrom imaju jače stanične stijenke i otpornije su na napad gljivica. Prvi i najuočljiviji nedostatak bakra je smanjenje turgora biljke, pa biljke izgledaju uvenuto bez obzira na stanje vlažnosti tla. Kod višegodišnjih nasada može doći do pucanja kore iz koje izlazi smola. Od ostalih simptoma, nedostatak bakra najviše se očituje u nekrozi vrha lista koji se počinje sušiti. Najraniji simptomi javljaju se na najmlađem lišću.
Koliko su bolesti nakon berbe česta pojava, najviše znaju maslinari koji se ne rijetko suočavaju s pojavom paunova oka, opasnom gljivičnom bolesti kod koje su jesenske zaraze nasada puno opasnije nego proljetne.
Biljke koje su posebno osjetljive na nedostatak bakra su pšenica, ječam, lucerna i duhan.
Koja je razlika u aplikaciji bakrenog oksida, bakrenog oksiklorida i organskog gnojiva na bazi bakra
Bakar kao element može biti u različitim oblicima i kao takav se primjenjuje u zaštiti bilja. Bilo da je riječ o bakar II oksidu, bakar hidroksidu ili bakar oksikloridu njihova specifičnost je da imaju negativan utjecaj na patogene. Razlika između njih je sadržaju bakrenog iona, a o upravo bakreni ion je najbitniji kada govorimo o zaštiti bilja.
Bakreni oksid i bakreni oksiklorid u prirodi se koristi kao preventivni fungicid i baktericid, a prvenstvena namjera im suzbijanje uzročnika plamenjače, kovrčavosti i šupljikavosti lista, čađave krastavosti itd. Lakše se ispiru kišom nego bordoška juha. Bakreni oksid i oksiklorid prodire u spore gljiva i inhibira njihove enzimatske procese.
Organsko gnojivo na bazi bakra potiče sintezu lignina te očvršćava stanične stijenke biljnog tkiva. Djeluje tako da potiče obrambeni mehanizam biljke. Ako se primjenjuje s organskim kiselinama sprječava se fiksacija bakra u tlu, te olakšava njegovo usvajanje i pokretljivost u biljnom tkivu. Lisna gnojiva koja u svojem sastavu imaju bakar u kelatnom obliku smanjuju zarazu patogenima.
Primjena bakra kao gnojiva
Bakar kao gnojivo učinkoviti je način za ispravljanje nedostataka bakra na kulturama. No, postoji uska granica između nedostatka bakra i fitotoksičnosti. Negativni efekt toksičnosti bakra može potrajati duže vrijeme jer je bakar malo i teško topljiv u vodi.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.