Gnojidba je najvažnija agrotehnička mjera koliko želimo postići visoke i stabilne prinose. Primjena NPK gnojiva omogućuje bolji rast i razvoj biljaka.
NPK gnojiva nazivaju se kompletnim gnojivima jer imaju tri glavna elementa ishrane (dušik, fosfor i kalij) u svojim formulacijama. Formulaciju gnojiva predstavljaju tri broja (npr. 10-20-30) koji označavaju koncentraciju pojedinog elementa u gnojivu.
Dušik (N)
Dušik je sastavni dio proteinskih tvari te ima ulogu u stvaranju novih stanica. Sastavni je dio bjelančevinastih materija koje nalazimo u protoplazmi i jezgri stanice. Dušik se nalazi u tlu u organskom i anorganskom obliku. Čokot usvaja dušik u dva oblika NO3– (nitratni ioni) i NH4+ ion (amonijski), te kao molekulu UREE. Za razliku od ostalih makrohranjiva, u tlu se ne mogu stvoriti veće rezerve anorganskog dušika.
Kod vinograda dušik se često naziva i elementom prinosa jer djeluje na povećanje uroda. Za 1 kg čistog dušika dobije se 13-24 kg grožđa više.
Višak dušika potiče vegetativni rast loze pa ona bude bujna, no isto tako osjetljivija je na bolesti, a kvaliteta grožđa je smanjena. U vinogradima koji su jako gnojeni dušikom produžuje se vegetacija, rozgva ne stigne dozoriti pa je osjetljiva na niske zimske temperature i kasne proljetne mrazeve. Grožđe kasni u dozrijevanju, a vina budu slabije kvalitete sa slabo izraženom aromom, teže se bistre i čuvaju.
Ukoliko gnojidba nije izbalansirana i dođe do nedostatka dušika čokot postepeno slabi, rast mladica se usporava te budu svijetlo zelene boje, cvjetovi se osipaju, a sam grozd može biti rehuljav i sa sitnim bobicama.
Fosfor (P)
Fosfor je element koji čokot opskrbljuje energetskim spojevima ATP i ADP koji su nužni za pravilan razvoj metabolizma biljke s toga ga još nazivaju elementom energije.
Nedostatak fosfora usporava metabolizam biljke pa čokot slabije raste. Postar mladica slab te dolazi do osipanja cvjetnih pupova.je Čokot je osjetljiviji na nepovoljne uvijete poput niskih temperatura, suša, napada bolesti. U nedostatku fosfora starije lišće mijenja boju u smeđu (kod bijelih sorata) ili u crvenu (kod crnih sorata).
Višak fosfora u našim krajevima je vrlo rijedak, a karakterizira ga poremećaj usvajanja drugih elemenata.
Kalij (K)
Vinova loza tretira se kao kalijeva biljka (sve biljke koje proizvode škrob i šećer zahtjevaju mnogo kalija). Kalij je odgovoran za sintezu bjelančevina, klorofila i drugih važnih spojeva. Vrlo je važan u procesima fotosinteze i transpiracije.
Kalij vrlo povoljno djeluje na:
- razvoj generativnih organa,
- na cvatnju i opodnju,
- dozrijevanje grožđa i rozgve
- otpornost loze prema niskim temperaturama i kasnim proljetnim mrazevima.
Nedostatak kalija uzrokuje posmeđivanje lišća, a sam rast loze je usporen. Korijenje se slabo grana i ima manji broj korijenovih dlačica. Sa smanjenim brojem korjenovih dlačica, smanjuje se dovod hranjiva i vode ka čokotu. Grožđe kasnije dozrijeva i ima manji postotak šećera. Mladice često sporije dozrijevaju.
Vinogradi gnojeni kalijem lakše podnose sušu, a poznato je da kalij pomaže tvornu aromatičnih stvari u grožđu pa vina budu ukusnija. Za 1 kg čistog kalija dobije se višak priroda od 4 kg grožđa. Najviše kalija vinovoj lozi je potrebno u fenofazama cvatnje i šare bobica.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.