Oprezno sa zlatnom žuticom vinove loze

Bolesti uzrokuju mikroorganizmi smješteni u žilnom staničju floema, stanične strukture slične bakterijama, ali bez čvrste stijenke. Kada se nakupi dovoljno organizama floem se začepi i smanji dovod hranjiva u grozdove, drvo i korijen, i pojavljuju se karakteristični simptomi:

1. uvijanje plojke lista prema naličju, lišće postaje krhko i lomljivo,
2. žućenje lišća kod bijelih sorta odnosno crvenjenje lišća kod crvenih sorta,
3. sušenje cvata,
4. venuće formiranog grozda te slabije odrvenjivanja mladica pa zimi takve mladice smrzavaju.

Uzrok takvim promjenama je fitoplazma, uzročnik zlatne žutice vinove loze poznate i pod imenom Flavescence doree. Kako je riječ o jednoj od najdestruktivnijih i najštetnijih bolesti vinove loze u Europi koja može izazvati značajnu ekonomsku štetu, zabrinutost vinogradara je opravdana.

Pojava te bolesti za sada je ograničena samo na pojedina vinogorja. Zlatna žutica je nađena u vinogradima Križevcima, Vrbovcu, Svetoj Nedjelji i Jagnjić Dolu, Dugom Selu, Kloštar Ivaniću, Novom Marofu, Železnoj Gori, Iloku i prošle godine u Istri (Kaštelir i Lovrečica). Postotak zaraženih trsova koji pokazuju karakteristične simptome zlatne žutice u pojedinim vinogradima u zaraženom području je preko 70%.

Vinova loza je domaćin nekoliko različitih fitoplazmi. Najčešće fitoplazmoze, koje pronalazimo u našim vinogradima su one koje uzrokuju fitoplazme Bois noir i Flavescence doree. To su bolesti uzrokovane fitoplazmama, mikroorganizmima iz razreda Mollicutes. Do danas je poznato da mogu preživjeti samo u kukcu, odnosno vektoru i floemu biljke domaćina, gdje ometaju tok hranjivih tvari i hormonsku ravnotežu. Bolest se širi na dva načina i to zaraženim sadnim materijalom te kukcima.

SIMPTOMI

Simptomi koji uzrokuju fitoplazme, nalaze se na svim nadzemnim dijelovima biljke, no najizraženiji su i najbolje se primijete na lišću. Pojavljuju se krajem lipnja, a prema jeseni sve su više izraženi, stoga ih je sada u vinogradima i najlakše uočiti. Rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled. Kod bijelih sorata se javlja promjena boje lišća prema svijetlo zelenim i zlatno-žutim nijansama, a kod tamnih sorata listovi poprimaju crvenkastu boju. Oboljelo lišće dozrijeva ranije, a otpada kasnije u odnosu na zdravo. Prilikom stiskanja u šaci zaraženo lišće se drobi. Patološke promjene vidljive su i na mladicama. Nodiji se skraćuju, a lišće je gušće raspoređeno. Cvatnje i oplodnja najčešće su poremećene. Bobe, a ponekad i cijeli grozdovi smežuraju se i suše. Gdje god se pojavi, nastavi s brzim širenjem i ubrzo poprima razmjere epidemije. Zaraženi trsovi odumiru nakon 2 do 3 godine.

U Hrvatskoj je fitoplazma Bois noir proširena u svim vinogradarskim područjima Hrvatske, dok je pojava karantenske fitoplazme Flavescence doree-zlatne žutice zasada samo ograničena na pojedina vinogorja.

SORTE KOJE SU POSEBNO OSJETLJIVE

U Hrvatskoj su jako osjetljive sorte Rajnski rizling, Graševina, Silvanac i Malvazija. Zaraženi mogu biti i direktno rodni hibridi kojih još uvijek ima dosta na našem području.

AMERIČKI CRVČAK ŠIRI ZARAZU

Fitoplazmu Flavescence doree prenosi cikada Scaphoideus titanus poznatija pod imenom američki cvrčak koji je prenosi svojim hranjenjem sa zaraženog trsa na zdravi trs. Američki cvrčak (Scaphoideus titanus), vektor zlatne žutice vinove loze Flavescence dorée otkriven je u Hrvatskoj po prvi put u vinogradima u Iloku, Novigradu i Štrigovi 2003. godine.

Danas je proširen i prisutan u gotovo svim vinogradarskim područjima Hrvatske. Nažalost, prisutan je i u vinogorjima zaraženim zlatnom žuticom, što povećava rizik od daljnjeg širenja bolesti. Razvija jednu generaciju godišnje, a gotovo je monofagna vrsta, koja se potpuno razvija na vinovoj lozi. Ženke odlažu jaja pod koru dvogodišnjeg drva, a ponekad i pod stariju koru grana ili zelenu jednogodišnju rozgvu. Pomoću male, savinute i snažne leglice koso urežu sloj kore koja se ljušti, pa u sloj staničja između epiderme i snopova primarnog floema odlažu ukupno 24 jaja. Prve ličinke se javljaju sredinom svibnja, te njihov razvoj traje do sredine srpnja. Odrasli oblici se javljaju krajem srpnja pa sve do početka rujna. Ženke nakon oplodnje polažu jaja u pukotine kore dvogodišnje rozgve.

Prisutnost američkog cvrčka u vinogradu može se detektirati pomoću žutih ljepljivih ploča, koje se u vinograd stavljaju od kraja lipnja i početka srpnja.

Suzbija se u dva navrata i to odmah nakon cvatnje u prvoj polovici lipnja te početkom srpnja, odnosno 2 do 3 tjedna nakon prvoga. Treće se provodi ukoliko se tijekom srpnja na žutim ljepljivim pločama pronađu četiri ili više odrasle jedinke tjedno.

SUZBIJANJE ZLATNE ŽUTICE

Direktnih mjera suzbijanja fitoplazmi nema, što znači da ne postoje sredstva za zaštitu bilja kojima bismo uništili samu fitoplazmu. No, s obzirom da je zlatna žutica karantenska bolest potrebno je spriječiti njeno daljnje širenje, a to propisuje i Naredba o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 7/13).

Svakako se preporučuje od sredine lipnja do sredine srpnja provesti barem tri usmjerena tretiranja protiv ličinki američkog cvrčka. Za suzbijanje američkog cvrčka koristimo insekticide aktivne tvari tiametoksama i indoksakarb, trgovačkih naziva Actara 25 WG, Sumialfa 5 FL, Chromorel D i Nurelle D.