Prepoznavanje bolesti vinove loze tijekom mirovanja

Vinogradari zimi najčešće prepoznaju:

• Pepelnicu
• Crnu pjegavost (fomopsis)
• ESCA (apopleksija)
• Eutipozu ili sušenje krakova vinove loze

Pravovremeno uočavanje simptoma bolesti važno je kako bi kod rezidbe mogli poduzeti preventivne mjere poput uklanjanja zaraženih dijelova. U svrhu smanjivanja intenziteta zaraze dobro je provoditi zimsko prskanje.

Kako prezime najznačajnije bolesti vinove loze?

Pepelnica

Micelij pepelnice prezimi na bobama, otpalom lišću i na lozi. Lako se prepoznaje jer ima karakteristične hrđaste mrlje na bobama, otpalom lišću i rozgvi. Kod rezidbe je potrebno taj dio ukloniti. Izuzetno, pepelnica može prezimjeti i u pupovima. Na licu lista razvija se prljavo sivi mašak micelija te na tim mjestima tkivo odumire.

Crna pjegavost

Gljivica Phomopsis viticola uzročnik je crne pjegavosti. Crna pjegavost prezimljuje u vanjskim slojevima kore na lozi. Zaražene mladice bijele su do sive boje, a na kori se razvijaju lako vidljive sitne, okrugle crne točkice. To su plodišta gljive. Iz plodišta glive izlaze spore koje kiša raznosi na površinu i tako se obavlja infekcija. Zimi se na odrvenjeloj rozgvi gljivica očituje izbjeljivanjem vanjskog dijela kore rozgve, no simptome izbjeljivanja mogu uzrokovati i druge fitopatogene gljive poput Botrytis ili Botryosphaeria. Na rozgvi se mogu uočiti i tamna udubljenja (lezije) koje su se pojavile na mladicama još tijekom vegetacije. Zaražene mladice i pupovi zaostaju u razvoju i zakržljaju. Bolest iscrpljuje čokot pa je i urod smanjen, a može doći i do sušenja čokota.

Esca ili apopleksija

Etiologija bolesti nije do kraja objašnjena, ali je poznato da parazit prodire u srž i postepeno se šiti u drvo te tamo uništava drvnu masu čokota. Enzimi koje luči micelij gljive uzrokuju različite kemijske procese, a posljedica je odumiranje tkiva unutar trsa.

Zbog promjena koje se događaju unutar trsa dolazi do vidljivih vanjskih simptoma. Zeleni dijelovi se suše, od rubova lista i širi se među nervaturom, ali uvijek ostaje jedna zelena traka uz glavne žile lista. Zaraženi čokot živi još neko vrijeme, a onda se naglo suši i to za vrijeme toplih ljetnih mjeseci. Na krakovima čokota i panja mogu se primijetiti longitudinalne pukotine, a na uzdužnom presjeku čokota vidi se promjena boje.

Vlaga je vrlo bitna u progresiji bolesti, poznato je da ukoliko nastupi suša, gljiva svoj rast može potpuno zaustaviti i čekati da nastupe povoljno uvjeti (rast se obnavlja i nakon nekoliko godina).

Eutipoza (sušenje krakova vinove loze)

Eutipoza se vrlo lako zamjeni sa ESKOM, ali i nekim simptomima crne pjegavosti. Eutipoza uzrokuje skraćenje internodija mladica te njihov kržljavi ili žbunasti rast. Zbog ovih simptoma vinogradari često posumnjaju na napad grinja. Tijekom zime na odrezanim rozgvama možemo uočiti nekroze ili promjenu boje staničja (najčešće u obliku slova V). Zaražene dijelove trsa potrebno je odstraniti prilikom rezidbe, a rane koje su nastale prilikom rezdibe potrebno je premazati sa fungicidom na bazi benzimidazola.

Zimsko prskanje

Zimsko prskanje provodi se fazi mirovanja pupova tj. u fenofazi A zimskog ili spavajućeg pupa pa sve do početka bubrenja pupova. Ukoliko je pravovremeno provodeno, zimsko prskanje može smanjiti potrebu za prskanjem za čak 50%. Zimsko prskanje vrši se preparatima na bazi bakra. U fenofazi A koristi se, osim borodoške juhe, fungicidi na bazi bakra poput Champion WG 50, Nordox 75 WG, Neoram WG. Za prskanje u fazi vunastog pupa (neposredno prije kretanja vegetacije) koriste se nabrojani fungicidi zajedno sa Crvenim uljem ili Bijelim uljem.