Svi poljoprivrednici koji se žele baviti vinogradarstvom moraju znati da je vinova loza biljka sunca te da cijeli njezin životni ciklus može biti ugoržen ukoliko se odabere krivi položaj za sadnju. Sunce je posebno važno kod dozrijevanja grožđa jer bez sunca nema stvaranja šećera u bobicama pa one nisu slatke i ukusne.
Sadnjom moramo osigurati dobre uvijete tijekom cijelog životnog ciklusa, kako bi vinova loza mogla nesmetano rasti i razvijati se. Vrijeme sadnje najviše ovisi o klimatskim uvjetima i tipu tla te načinu proizvodnje sadnog materijala. Jednogodišnji cijepovi mogu se saditi od vremena vađenja iz prporišta pa sve do kasnog proljeća. Ukoliko na području gdje želimo posaditi vinograd nema jakih mrazeva, a klima je blaga i topla, sadnja se može obaviti već tokom jeseni. U sjevernim vinogradarskim područjima sadnja kreće u drugoj polovini ožujka i traje sve do prve dekade svibnja. Ako iz bilo kojih razloga sadnja do tada nije obavljena, cijepovi se mogu čuvati u rashladnom prostoru kako bi spriječili tjeranje pupova.
Način sadnje
- Strojno uz pomoć traktorskih sadilica
- Ručno uz pomoć vodenih svrdla, rašljastih šiljaka ili kopanjem jama štihačom
Na velikim površinama i na dobro pripremljenim tlima (tla koja su duboko izorana/rigolana) danas se uglavnom koristi strojna sadnja ili sadnja pomoću rašljastih šiljaka. Hobisti najčešće prakticiraju sadnju kopanjem jama pomoću štihače, a to je najbolji način sadnje ukoliko tlo nije najkvalitetnije pripremljeno za sadnju, no ovaj način sadnje prihvaljiv je samo za male površine jer iziskuje puno utrošenog vremena i radne snage.
Priprema za sadnju i sadnja
Lozni cijepovi prije same sadnje moraju biti pripremljeni. 24-48 sati prije sadnje potrebno je korijenje skratiti na dužinu od 10 cm i zatim ih umočiti u smjesu vode, zemlje i kravlje balege u omjeru 1:1:1. U toj smjesi moraju biti ostavljeni barem 24 sata do sadnje.
Jame moraju bit dovoljno široke i duboke. Mjere za jamu su širina 40 cm, dužina 40 cm i dubina 40 cm. Jama mora biti 15 cm dublja od dužine cijepa. Jama se isto tako može kopati u obliku trokuta ili kruga. Glavno pravilo sadnje je da se naravnim i težim tlima sadi pliće, a na kosom terenu i lakim tlima sadi dublje. Cijepljeno mjesto mora biti 2-5 cm iznad površine tla. Jame bi bilo najbolje kopati prilikom same sadnje jer puno ranije kopanje jame dovodi do isušivanja stjenki jame.
Prilikom sadnje na dno jame potrebno je staviti rahlu zemlju koja se uzme sa površine i promiješati je sa kompostom ili tresetom te oblikovati humak koji će istovremeno poslužiti kao dubina za sadnju. Humak je potrebno dobro pritisnuti rukama te na njega postaviti cijep više ili manje ukošen tako da je cijepljeno mjesto uz kolac. Korijenje vinove loze potrebno je rasporediti po humku. Na korijenje je potrebno nasipati zreli kompost pomiješan s rahlom površinskom zemljom i ugaziti ga od ruba jame prema sredini. Ako je zemlja suha, cjepove treba zaliti s 3 – 4 l vode. Zreli stajski gnoj (5 – 10 kg) stavimo na zemlju iznad korijenja i lagano ugazimo. Stablo je potrebno obložiti zemljom kako ne bi došao u izravni kontakt sa stajskim gnojem te u jamu dodati zreli stajski gnoj, dopuniti tlom i opet ugaziti. Ako cijep nije parafiniran, onda se prekrije sipkom zemljom, odnosno nahumči.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.