Vinovu lozu napada veliki broj štitastih uši. S obzirom da su štitaste uši slabo pokretljive, preferiraju višegodišnje nasade, a vinova loza je jedna od omiljenijih kultura.
Štitaste uši su vrlo sitni kukci zdepastog tijela, bez nogu i krila. Duguljastim rilcem sišu sokove i iscrpljuju biljku. Tijelo im je prekriveno voskom i štitom. Hrane se sisanjem. Na vinovoj lozi štitaste uši izlučuju mednu rosu na koju se naseljavaju gljive čađavice. Naseljavanjem čađavica biljka poprimi tamniji izgled i smanjuje se asimilacija lišća. Zbog slabe pokretljivosti većinom se šire pasivno, tj. putem sadnog materijala ili dijelova biljaka. Toplo i suho vrijeme pogoduje njihovom razmnožavanju, ali isto tako tijekom zime mogu podnijeti i niske temperatue.
Najčešće vrste štitastih ušiju koje napadaju vinovu lozu:
| ŠTETNIK | IZGLED i BROJ GENERACIJA | PREZIMLJENJE | ŠTETE | |
|---|---|---|---|---|
| Limunov crvac (Planococcus citri) | Žutosmeđe tijelo duljine 3-5 mm. Ima 3-5 generacija godišnje. | Najčešće prezimi ženka na čokotu, iako mogu prezimjeti svi oblici | Ličinke se hrane žilama na lišću i grozdovima. Sisanje uzrokuje sušenje lišća, rano otpadanje, nedozrijevanje i loše grožđe. | |
| Šljivina štitasta uš (Parthenolecanium corni) | Štit ženke je poluloptastog oblika (žuto smeđe do kestenjasto smeđe boje); štit mužjaka je ovalno izdužen i smeđe boje. Ima jednu generaciju godišnje. | Prezime ličinke na rozgvi | Zbog sisanja sokova većina čokota se osuši, a dio čokota može smrznuti tijekom zime jer je čokot oslabljen | |
| Breskvina štitasta uš (Lecanium persicae) | Tijelo je duguljasto, a štit smeđe boje i jako ispupčen s jedva vidljivim uzdužnim grebenom. Ima jednu generaciju godišnje. | Prezime ličinke 3.stadija | Hrane se sisanjem sokova na lišću. Štetnik obilno luči mednu rosu. | |
| Smokvin medič (Ceroplastes rusci) | S dorzalne strane ženka ima osmerokutnu pločicu na koju se nadovezuju druge pločice. | Duljine su 4-5 mm. Ima jednu generaciju godišnje. | Prezime odrasle ženke | |
| Dudova štitasta uš (Diaspis pentagona) | Štit je okrugao, bijele ili žućkaste boje. Ima 2-3 generacije godišnje. | Prezimljuju ženke | Ličinke se javljaju u svibnju, a ličinke druge generacije tijekom srpnja i kolovoza. | |
| Maslinov medič (Saissetia oleae) | Ženka ima ovalno tijelo duljine oko 3mm. Ličinke su žućkaste. Na štitu ima jedan uzdužni i dva poprečna grebena poput dvostrukog križa. Ima 2 generacije godišnje. | Mogu prezimjeti svi stadiji, no kod jače zime na životu ostaju samo ličinke 2. i 3. stadija. | Štetnik se hrani na naličju lišća. Ljetne suše i hladne zime nepovoljno djeluju na ovog štetnika. |
Iako su štitaste uši prisutne u sve većem broju, dobra vijest je da u okolišu postoji puno prirodnih neprijatelja ovih štetnika. Zlatooke, bubamare i stjenice jedni su od najvažnijih "pomagača" u redukciji broja štitastih ušiju.
Osim ovih predatora, postoje i paraziti štitastih šiju, a to su ose najeznice.
Problem kod širenja populacije štitastih ušiju nastao je kada je došlo do uništenja prirodnih neprijatelja. Primjerice, neke vrste štitastih ušiju naglo su se počele širiti zbog velikog broja kemijskog suzbijanja drugih štetnika, pa su se tada uništili i prirodni neprijatelji.
Najvažnija metoda suzbijanja
Zimsko prskanje u vrijeme kada vegetacija miruje vrlo je važno. Tijekom zime koriste se mineralna ulja u kombinaciji sa insekticidima na bazi piretroida. U daljnjoj zaštiti treba koristiti insekticide koji imaju djelomično djelovanje i na štitaste uši, a nikako se ne preporučuje primjena insekticida širokog spektra djelovanja zbog već gore navedenog negativnog efekta uništenja prirodnih neprijatelja. Štitaste uši i njihove naslage uspješno se mogu skidati mehanički i to struganjem stare kore.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.