Vinograd u travnju - što sve treba obaviti
Mjere usmjere zaštiti vinove loze početkom ovog mjeseca odraziti će se na cijelu proizvodnu godinu. Budući da je početak vegetacije vinove loze započeo već krajem ožujka, treba pristupiti zaštiti vinove loze.
Poznata je uzrečica među vinogradarima "tko reže, taj i bere", uz rezidbu koju sada već treba privesti kraju, u travnju treba obaviti i još neke radove koji će u velikoj mjeri utjecati na rod.
Radovi u vinogradu tokom travnja:
Rezidbu i vezanje loze privesti kraju
Za kontinentalnu Hrvatsku rezidbu je potrebno završiti najkasnije do 1. travnja. Stablo je potrebno vezati špagom ili odgovarajućim plastičnim materijalima. Paziti da se vezivo ne stegne prejako jer se uslijed debljanja i jačanja loze vezivo lako usijeca u stablo. Na taj način dolazi do poremećaja u kolanju sokova.
Nastaviti sa zaštitom protiv crne pjegavosti do kraja fenofaze vunastog pupa
Crna pjegavost ili fomopsis (Phomospis viticola) gljivično je oboljenje loze. Trsovi koji su zaraženi zaostaju u rastu, mladice budu zakržljale, a u konačnici dolazi do smanjenog uroda te slabije kvalitete grožđa.
Suzbijanje je dugotrajno i upravo sada je pravo vrijeme da se usmjeri pažnja na suzbijanje ove bolesti. Po završetku rezidbe potrebno je iznijeti sve orezane ostatke i spaliti ih. Druga važna mjera u borbi protiv ove bolesti je uravnotežena gnojidba. Uravnoteženom gnojidbom sprječavamo preveliku bujnost nasada što može potencirati razvoj svih bolesti.
Gnojidba vinograda u punoj rodnosti
S obzirom da je vinova loza u ovom trenutku u različitim razvojnim fazama (ovisi o sorti, položaju, ishranjenosti nasada) nerijetko se može vidjeti vinograd u kojem je loza još u fazi vunastog pupa, a ima i onih u kojima su mladice duge 2-3 cm, svaki vinogradar najbolje zna situaciju u svojem vinogradu. Preventivno tretiranje je ključ uspjeha u borbi protiv crne pjegavosti i to sve dok se loza ne krene tretirati protiv peronospore.
Fungicidi za suzbijanje crne pjegavosti:
Djelatna tvar | Pripravak | Doza | |
---|---|---|---|
mankozeb | Dithane M-45 | 0,20-0,25 % (20-25 g u 10 l vode, 200-250 g sredstva u 100 l vode) | |
mankozeb | Pinozeb M-45 | 0,2 - 0,25 % | |
mankozeb | Cadillac 80 WP | 0,2 - 0,25 % | |
metiram | Polyram DF | 0,2 % | |
ditianon | Delan 700 WDG | 0,05% (50 g u 100 l vode). | |
triadimenol + folpet | Shavit F | 0,3% (300 g sredstva u 80 - 100 l vode na 1000 m2 | |
iprovalikarb + fosetil + folpet | Mikal Premium F | 3 kg/ha uz utrošak 1000 L škropiva/ha | |
propineb + cimoksanil | Antracol Combi WP 76 | 0,2 % |
Razmaci između tretiranja iznose 8-10 dana.
Krenuti sa suzbijanjem grinja
Akarinoza i erinoza poznate su lozine grinje koje također mogu usporiti razvoj loze. Grinja šiškarica uzročnik erinoze Eriophyes vitis prezimi ispod ljuskice pupa, a aktivnost joj započinje sa prvim porastom temperature u travnju. Ova grinja otvara pupove i dolazi na naličje lista gdje siše biljne sokove uslijed čega se stvaraju gale ili šiške. S donje strane lista nalazi se bijela vunasta prevlaka u kojoj žive grinje.
Akarinoza vinove loze Calepitrimerus vitis prezimi ispod ljuskice pupa i kore trsa. Tijekom travnja grinja ulazi sve dublje u pup i hrani se biljnim sokovima. Karakteristično je da se ove grinje hrane najmlađim dijelovima izboja. Kao posljedica ishrane stvaraju se kratki internodiji na kržljavim mladicama i nepravilan cik-cak rast.
Štete su veće na lozi kada nastupi hladnije razdoblje i temperature padnu jer tada loza stagnira u rastu.
Lozine grinje uspješno se suzbijaju sa Demitan u dozi 0,5 l/ha.
Pratiti pojavu vinogradarskih pipa
Pipe vinove loze su kornjaši crnog tijela pokriveni duguljastim ljuskama bakrene boje. Pipe rade velike štete u nekim vinogradima u Istri i Dalmaciji. Ovi štetnici se hrane pupovima loze i to najviše noću zbog čega dolazi do smanjenja prinosa grožđa, a ukoliko se napad ponovi tokom nekoliko godina loza se suši.
Suzbijanje se provodi mehanički (skupljanjem kornjaša danju ispod postavljenih gruda zemlje ili noću uz svjetiljke). Kemijsko suzbijanje provodi se upotrebom sredstvima na bazi diazinona ili klorpirifos-etila.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.