Problemi u proizvodnji hrane na OPG-u

Dok su ostale zemlje Europske unije ovisne o uvoznoj hrani tek oko 8%, Hrvatska je usprkos velikom neiskorištenom potencijalu ovisna gotovo 50%. Hrvati godišnje pojedu hrane u vrijednosti 4,3 milijarde eura, a gotovo polovicu uvezemo. Zamijenimo li 10% uvozne hrane sa domaćom, lokalna ekonomija bi procvala jer bi to značilo financijsku injekciju od oko 200 milijuna eura godišnje.

Lokalno proizvedena hrana integrira sve procese od

• proizvodnje,
• prerade,
• distribucije,
• potrošnje,

te potiče razvoj održivih lokalnih gospodarstava i stvara snažnu vezu između njih i potrošača.

Upravo su mala gospodarstva veliko dobro za tradiciju Europske unije. Mala gospodarstva izvor su posla, imaju elemente samoodrživosti te održavaju tradiciju i kulturu kako regije, tako i cijelih područja.

Iako su domaći poljoprivrednici posjećivali uspješne primjere poljoprivredne proizvodnje u inozemstvu, iste principe nisu mogli primijenit na domaćem tržištu. Zato treba primijeniti uvjete koji su povoljni za razvoj tih malih gospodarstava jer su na tržištu ti uvjeti jako slabi. Treba podupirati sva mala gospodarstva da bi se ona spajala u neke oblike suradnje i da na taj način mogu bolje funkcionirati na tržištu.

Hrvatska proizvodi dovoljno pšenice, vina i kukuruza, a najviše se uvozi mesa i mlijeka. Očito je kako postoji problem u organizaciji proizvodnje jer veliki proizvođači dobivaju 40% poljoprivrednih potpora, a obiteljska gospodarstva 60%. No velikih je tek 14% subjekata, pa Hrvatsku koči najneravnomjerniji raspored potpora, što pridonosi nestajanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

U Hrvatskoj je nužno provođenje mjera uređenja poljoprivredne politike, uređenja tržišta te bankarskog poslovanja. Do provođenja spomenutih mjera spas nećemo pronaći ni u EU fondovima jer novac koji povlačimo tim putem nije dostatan za proizvodnju hrane koja bi zadovoljila potrebe, te se na uvoz hrane troše daleko veća financijska sredstva od onih uloženih u poticanje domaće proizvodnje. Iz ovog razloga bitan je razvoj kako infrastrukture (promet, bankarstvo, ...), tako i edukacija poljoprivrednika. Sredstava u EU fondovima ne nedostaje, te je potrebno proaktivno poticati (konzultacije, predavanja, pomoć u pisanju projekata) poljoprivrednike za apliciranje na natječaje te time povećati priljev sredstava iz EU fondova.

Kako bismo stekli dojam o stanju na terenu, posjetili smo dva OPG-a u blizini Nove Gradiške.

Snježana Jurić je nositeljica malog poljoprivrednog gospodarstva iz naselja Ljupina kraj Nove Gradiške. OPG je registriran 2008. godine, a bave se uzgojem rasade. Uzgajaju rajčicu, kupus, papriku, luk, rotkvicu, a proizvodnju im otežava visoki nivo podzemnih voda.

Proizvodnju presadnica obavljaju u niskim tunelima. Ljudi prepoznaju kvalitetu presadnica, te se sve proizvedeno proda na tržnici i na kućnom pragu. Slično iskustvo ima 15% OPG-ova u Europskoj uniji gdje se više od 50% proizvoda prodaje putem izravne prodaje, čime se stvara kratak lanac opskrbe te osigurava svježina proizvoda.

OPG Jurić nema ekološku proizvodnju jer su iz malog mjesta gdje se na okolnim površinama koriste pesticidi, pa nema ni smisla pokušavati razvijati takvu proizvodnju. Svi radovi obavljaju se ručno, a poticaje za proizvodnju ne koriste. Uz proizvodnju presadnica, OPG broji i 100-tinjak stabala šljiva, te ponešto jabuka.

Josip Marjanović nositelj je obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz naselja Ljupina kraj Nove Gradiške. OPG je registriran 2007. godine. Na površini od 1,54 ha uzgaju šljivu i ponešto jabuke. Od sorti šljive najzastupljenija je Čačanska rodna, Čačanska ljepotica i Čačanska najbolja. U manjoj mjeri zastupljena je sorta Stanley.

Zbog raznih vremenskih neprilika koje su ovo gospodarstvo pogodile u prethodne tri godine, prinosa gotovo da i nije bilo. Tuča je uništila višegodišnji trud unatoč ispaljenim protugradnim raketama. Plodovi su bili porušeni na tlo, a onih koji su ostali na stablima gotovo da i nije bilo. Nakon tuče uslijedila je godina s jakim mrazom. Temperatura se u travnju spustila na -4°C zbog čega je došlo od smrzavanja poljoprivrednih kultura, osobito na višegodišnjim nasadima. Koliko je godina bila loša pokazuje prinos šljive od svega 500 kg sa površine od 1,54 ha. Otkupljivača na ovom području nema, a tek su se nedavno počeli pojavljivati potencijalni otkupljivači. Uz voćnjak, ovaj OPG uzgaja i ratarske kulture na površini od 2 ha.

Ova dva poljoprivredna gospodarstva dobar su primjer borbe malih proizvođača na konkurentnom tržištu poljoprivrednih proizvoda te problema s kojima se susreću.