Influenca ptica zarazna je bolest koju uzrokuju pojedini sojevi virusa vrste Influenzavirus A. Ptičja gripa vrlo je varijabilan virus, te podložan stalnim genetskim promjenama. Mutacijom gena pojavljuje se veliki broj podtipova i sojeva, a samo jedan manji broj dovodi do bolesti ptica.
Virus ptičje gripe prvi je put zabilježen 1997. godine u Hong Kongu. Nedugo nakon pojavljivanja podtipa H5N1, virus se proširio velikim dijelom Azije i istočne Europe.
Procjenjuje se da je ukupno uginulo oko 120 milijuna ptica, dio zbog direktne zaraze, a dio jer su usmrćene zbog sprječavanja širenja zaraze. Ovaj virus može se manifestirati na razne načine, ovisno o tome koja je vrsta zaražena, te patogenosti virusa.
Prema patogenosti ptičja gripa dijeli se na:
- Visoko patogene viruse IP koji se brzo šire i dovode do visoke stope smrtnosti u periodu od 48 sati.
- Nisko patogeni virusi koji vrlo često prođu neotkriveni jer uzrokuju blage simptome.
Od ovog virusa najčešće obolijevaju kokoši i purani, dok se kod gusaka i pataka razvijaju blagi simptomi. Glavnu opasnost za širenje ove bolesti predstavljaju divlje ptice (patke) koje žive uz vodu. Ove ptice pokazuju veću otpornosti na virus ptičje gripe, te rjeđe pokazuju simptome pojave bolesti. Iz tog razloga, predstavljaju veliku opasnost za širenje bolesti na domaće životinje.
Gripa se širi kapljičnom infekcijom preko iscjetka dišnog trakta, izmetom i lešinama uginulih zaraženih ptica. Zbog sadržaja visoke koncentracije virusa u izmetu, vrlo lako se kontaminira voda, krma, stelja te je mogućnost širenja zaraze velika.
SIMPTOMI BOLESTI
- iznenadna uginuća bez simptoma,
- potištenost, bezvoljnost,
- nakostriješenost perja,
- pad nesivosti, loša kvaliteta jaja,
- edem glave i vrata,
- točkasta krvarenja po sluznicama,
- živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje).
Ptičja gripa u Hrvatskoj
Na području Vukovarsko-srijemske županije, u studenom 2016. godine potvrđena je ptičja gripa podtipa H5N8. Zaraženi su bili divlji labudovi.
Nedugo nakon potvrđivanja zaraze, ptičja gripa pojavila se pokraj Pitomače u prosincu 2016. Nakon pozitivnih laboratorijskih analiza krenulo se sa eutanazijom peradi na zaraženoj farmi, a isto tako se napravilo i na susjednim farmama. Po završetku eutanazije peradi, objekti su dezinficirani.
Početkom 2017. godine virus ptičje gripe potvrđeni je na farmi u blizini Velike Gorice i to na uginulim patkama. Farma se bavi komercijalnim uzgojem pataka. Zaražena farma i valionica su zatvorene, a područje od 3 km oko farme proglašeno je ugroženim.
Nakon ovih zaraženih farmi uslijedilo je otkrivanje zaraza i u drugim mjestima poput Koprivnice, na zagrebačkim jezerima Jarun i Bundek gdje su uginuli labudovi, te na imanju u blizini Vinkovaca.
Kao preventivnu mjeru zaštite, Ministarstvo je zabranilo držanje peradi na otvorenome na području cijele države.
Veterinari i inspektori obišli su sva zaražena područja, a također je i policija dežurala na svim prilaznim cestama, te onemogućavala promet osim ljudi koji žive na zaraženom području. Uz zaraženu perad, uništavaju se i jaja. Šteta nastala zbog pojavljivanja ovog virusa biti će nadoknađena.
Sukladno važećem zakonodavstvu svaki vlasnik dužan je prijaviti sumnje na bolest veterinaru.
Ovim virusom pogođene su mnoge zemlje u okruženju, a Francuska i Njemačka broje najviše štete. Ovaj virus jedino se može zaustaviti eutanazijom zaražene peradi.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.