Glistinac (lumbrihumus) - najbolji humus

Humus kalifornijskih glista vrlo je kvalitetno organsko gnojivo. Dobiva se preradom organskih otpadaka) štalskog gnoja, ostataka hrane, voća, povrća). Korištenjem ovog humusa postižu se bolji rezultati do čak 40%. Zbog svojih kemijskih karakteristika, ovaj humus ne onečišćava tlo, zrak i vodu te je preporučljiv za ekološku proizvodnju. Humus dobiven pomoću kalifornijskih glista nema mirisa ni bilo kakvih kemijskih dodataka koji su proizvedeni konvencionalnim putem.

Mnogobrojne su prednosti korištenja humusa glista:

Ne postoji mogućnost sagorijevanja biljke i može se dodati u bilo kojim količinama jer je potpuno prirodan.

Poboljšava strukturu tla jer je humus porozan pa smanjuje mogućnost sabijanja tla. Omogućava kvalitetnije i brže razvijanje korijena biljaka, a voda se ne zadržava u okolini korijena te se samim time smanjuje mogućnost oštećenja korijena.

Korisne bakterije i mikrobi koji se zadržavaju u tlu u stanju su stvoriti zdravu i "živu" zemlju koja omogućuje najbolje uvijete za razvoj biljke. Visoke koncentracije korisnih bakterija i mikroba nusproizvod su probavnog trakta kalifornijskih glista.

Povisuje se dostupnost hranjivih tvari jer probavi trakt glista razgrađuje i miješa hranjive sastojke i elemente potrebne biljkama za rast u jednostavne oblike. Zbog jednostavnih oblika hranjiva, biljka ih može usvojiti bez većih napora, a višak elemenata ostaje u tlu.

Kemijski sastav humusa kalifornijskih glista sadrži mnoge marko i mikroelemente neophodne za rast i razvoj biljke. Analizom je utvrđeno da sadrži dušik, kalij, željezo, kalcij, magnezij, sumpora, bor, bakar, cink i mangan.

Biljni hormoni rasta (auxin i cytokinin) koje sadrži humus kalifornijskih glista potiču brži i jači razvoj biljaka.

Smanjuje se oboljenje biljaka jer se kalifornijske gliste hrane štetnim gljivicama i bakterijama dobivenim iz hrane.

Humus smanjuje kiselost tla jer je pH ovog humusa oko 7 (neutralan) te svojim sastavom neutralizira kiselost. Kiseline koje nastaju djelovanjem ugljika u tlu, humus kalifornijskih glista smanjuje, a povećava nastajanje dušika u obliku korisnim za razvoj biljke. Omjer ugljika i dušika u organskom otpadu obično je više od 20:1, što dušik čini nedostupnim za biljke, a zemlja oko organskog otpada postaje kisela. Omjer ugljika i dušika u organskom otpadu obično je više od 20:1, što dušik čini nedostupnim za biljke, a zemlja oko organskog otpada postaje kisela.

Glista (Lumbricus) je crv crvene boje koji pripada u razred maločekinjaša (Oligochaeta) i broji oko 3000 vrsta. Neke vrste u punoj zrelosti dosižu veličinu od 10 mm pa do kakav je Megascollices australis koji dostiže dužinu do 3 metra i širinu od 2,5 centimetra.

Za proizvodnju ovog humusa (lumbrihumus) najčešće se koriste Lumbricus rubellus, Eiseniafoetida i Red Worm, koje su morfološki vrlo slične. Ove vrste imaju mogućnost nastaviti život ukoliko se presječu jer se stvori opna na prekinutom segmentu koja sasvim zatvara prednji dio u kome su srce, mozak i organi za probavu.

Briga o glistama ne iziskuje puno posla, a većina glistinaca rađena je od betonskih blokova na podlozi od crijepa ili betona. Na taj način osiguravamo glistinac od krtica i voluharica koje mogu uništiti proizvodnju.

Da bi gliste mogle obavljati svoj posao mora im se osigurati optimalna temperatura, kiselost i vlaga u bazenu. Temperaturni zahtjevi variraju od vrste do vrste. Idealna pH vrijednost kreće se od 6-6,5. Vlaga omogućava aktivnost glista u pogledu uzimanja hrane, kretanja i razmnožavanja te je vrlo bitno da ona bude između 80-90%.

Gliste se hrane po potrebi zečjim, konjskim ili ovčjim izmetom, a da bi ih zaštitili od svjetlosti na koju su iznimno osjetljive stavlja se slama. Stavljanjem slame zadržavamo i vlagu.

Priprema humusa traje oko 6 mjeseci. Humus koji se izvadi iz glistenjaka potrebno je prvo osušiti, a za cijelo vrijeme sušenja potrebno ga je okretati kako bi apsorbirao što više kisika. Nakon sušenja slijedi usitnjavanje u mlinu čime se uklanjaju nečistoće. Upakiran u vrećama može stajati i do 5 godina.

Primjena humusa

• kod sadnje vrtova i cvjetnjaka koristi se 2 dcl humusa koji se stavlja direktno na korijen biljke te se zagrne tlom i obilno zalije. Za prihranu ovih kultura koristi se 1 dcl oko biljke. Kod sijanja je potrebno najprije u jamice staviti smjesu vrtne zemlje i 20 % humusa, zaliti vodom i zagrnuti.
• za voćnjake i vinograde koristi se 2-3 litre direktno na korijen
• kod travnjka se posipa 2-3 dcl na m2 i obilno zalije
• kod sadnje lončanica miješa se sa supstratom i škaljom u omjeru 1:1:1