Plamenjača krastavca - posebno opasna bolest

Gljivica Pseudoperonospora cubensis najopasnija je gljivična bolest krastavca koja se javlja na nadzemnim biljnim organima. Najveće štete pravi na krastavcu koji je namijenjen za kiseljenje - kornišonu, a zatim na salatnom krastavcu.

Krastavci koji se uzgajaju na tlu više su ugroženi od onih koji se uzgajaju na mreži ili uz konopac. Korišoni su posebno osjetljivi na plamenjaču neovisno o mjestu uzgoja.

Gljivica se prenosi zrakom, a u nasadu se može raširiti zalijevanjem ili kišom. Visoka relativna vlaga zraka pogoduje pojavi i širenju ove bolesti.

Početak pojave zaraze i karakteristični simptomi

U kontinentalnim dijelovima Hrvatske na vanjskim površinama, zaraza se počne javljati u lipnju. Vrlo često je možemo uočiti neposredno nakon početka cvatnje tj. pred formiranje prvih plodova. Na listovima se pojave okrugle zeleno-žute pjege. Ukoliko je godina sušnija pojava pjega moguća je kasnije. Učestale oborine i temperature između 16-22 °C pogoduju bržem razvoju bolesti, a inkubacija traje samo 4-12 dana. Vlaga zraka je također vrlo bitna. Na početku pojave zaraze pjege na listovima su okrugle te list poprimi mozaičan izgled. Pjege na lišću postupno rastu i šire se te postaju uglate jer ne prelaze nervaturu lista koja im sprječava širenje. Na naličju listova na mjestu pjega razvija se jedva vidljiv tamnosivi mašak. Zaraženi listovi se suše i lako su lomljivi pa vrlo često budu iskidani. Novi list koji se razvija na vrhu vriježe također bude zaražen, a plodovi ostaju sitni i deformirani zbog smanjene asimilacije (smanjuje se količina asimilata potrebnih za rast i razvoj plodova).

Zaštita od plamenjače

Sadnja otpornih sorata na plamenjaču najbolja je preventivna mjera. Preporučuje se sadnja sorata poput Armada, Dasher II, Dynasty, Early Triumph, Poinsett 76, Supersett i Volley. Od korinišona relativno su otporni Spokane, Spanda i Springer.

Još neke od preventivnih mjera zaštite je uzgoj na mreži jer na taj način krastavci imaju veću prozračnost i smanjena je vlaga. Poželjno je poštivati i plodored, s toga krastavci nikako ne bi smjeli doći na površinu gdje su prethodne godine rasle dinje, lubenice, krastavci, tikvice i ostale vrste iz porodice Cucurbitace. Također se preporuča navodnjavanje kap po kap.

Od preventivnih i kurativnih fungicida dobru zaštitu daju sistemici kao Quadris (osim plamenjače suzbija i pepelnicu), zatim Aliette Flash, Previcur Energy, Galben M, Acrobat MZ WG.

Ukoliko se u tretiranje kreće ranije poželjno je rabiti fungicide dulje karence poput Acrobat MZ WG koji ima karencu 14 dana. Ukoliko ne postoji prognozna služba i nije izdano upozorenje za zaštitu krastavca, u tretiranje je potrebno krenuti kada se na biljkama razviju prva 3-4 prava lista. Sa preventivnim prskanjem potrebno je započeti u doba prve cvatnje, a ukoliko se bolest pojavila ranije vrši se kurativno suzbijanje.

Potrebna količina vode

Potrebno je koristiti veću količinu vode, u ranijoj fazi 600 l/ha, a na razvijenim biljkama 900 l/ha.

Ekološka zaštita

U borbi protiv plamenjače moguće je koristiti različite prirodne pripravke poput mlijeka, sirutke, mješavine mlijeka i sode bikarbone, bijeli luk, divizma itd.

Pripravak od mlijeka

1l mlijeka se razblaži s 5 do 10 l vode i pripravak je spreman za primjenu.

Pripravak od lukovine

200-300 grama omotača glavice crvenog luka prelije se sa 10 litara vode i zagrije do ključanja te ostavi jedan dan da odstoji. Nakon toga se procijedi i poprskaju se biljke.

Pripravak od divizme

Divizma i voda se pomiješaju u omjeru 1:3 (1 kg biljne mase i 3 l vode). Potopljenu biljnu masu ostavit 3 do 4 dana, ovisno o temperaturi, procijediti i razrijediti s još 7 do 8 l vode.