Plavi ili ljubičasti krumpir - povrće neobične boje

Super zdrava hrana

Ljubičasta boja pokazuje prisutnost pigmenta tantocijanina koji se nalazi u bobičastom voću. Tantocijanin ima snažno antioksidativno djelovanje i štiti organizam od štetnog djelovanja slobodnih radikala te djeluje na sniženje krvnog tlaka. Ovaj krumpir rješenje je za probleme sa srcem, jetrom, krvnim žilama. Konzumacija ovog krumpira povezuje se sa smanjenjem kolestreola te redukcijom dijabetesa tipa 2.

Neobična boja ovog krumpira nije posljedica genetskih modifikacija već križanja između ili unutar vrsta (hibidizacija). Radi se o starinskoj sorti koja se do danas nije toliko uzgaja.

Uzgoj

Obrada zemljišta ne iziskuje veće razlike u odnosu na uzgoj i proizvodnju oubičajenih sorti. Sadi se na proljeće. Listovi su zelene boje, a stabljika može varirati od plavo-zelene do ljubičaste. Bere se krajem kolovoza i početkom rujna. Sprema se kao i sve ostale vrste krumpira, a okus mu je sličan kao i kod klasičnih sorata krumpira.

Plavi krumpir ne podnosi puno dušika s toga dušično gnojivo treba stavljati u minimalnim količinama. Kod naklijavanja potrebno mu je osigurati vlažne i tople uvijete. Vegetacija mu traje najmanje 140 dana, s toga ima puno duži period rasta, najduži od svih sorti. Veličinom je dosta sitniji od klasičnih sorti, a urod nije veliki.

Treba mu dugo vremena da kožica očvrsne, pa se tijekom dužeg vremena može koristiti kao mladi krumpir. Po strukturi je plavi krumpir jedna od najsuših sorti. Vrlo je dobar za salate.

U Hrvatskoj postoji mogućnost kupnje gomolja plavog krumpira po cijeni od 3 kn za komad uvećano za poštarinu. Poštar pouzećem dostavlja pošiljku i naplaćuje potraživani iznos prilikom primopredaje.