Kalendarski je optimalni rok za sjetvu kukuruza

Došlo je povoljno vrijeme da krene sjetva kukuruza. Temperature tla su oko 10 °C što je preporučena temperatura za početak sjetve. Kod planiranja sjetve bitno je tempirati da se sjetva završi do kraja mjeseca travnja.

Predsjetvena i startna gnojidba

Na proljeće prilikom zatvaranja zimske brazde dodaje se gnojivo sa podjednakim sadržajem svih hranjiva (npr. NPK 15-15-15) ili gnojiva koja su se koristila prilikom osnovne gnojidbe i urea. Ukoliko u predsjetvenoj gnojidbi koristimo ureu, ona se više ne dodaje u prihranjivaju tijekom vegetacije.

Startna gnojidba izvodi se zajedno sa sjetvom. Gnojivo se polaže u blizini sjemena tako da ga biljka odmah koristi za brži porast. U ovom roku primjenjuju se gnojiva koja imaju naglašenu fosfornu komponentu.

Izbor sorata

U sjetvi kukuruza najčešće se siju hibridi 300-500 vegetacijske skupine. Kasniji hibridi obično se siju u istočnijim dijelovima zemlje jer imaju dužu vegetaciju, dok se raniji hibridi više siju u zapadnijim područjima. Ovom logikom se vodi sve manji broj ratara te se vrlo često na istoku zemlje mogu naći raniji hibridi koji često ostvare bolji i sigurniji prinos, a sve zbog klimatskih uvjeta.

Sjetva

Sjetva je vrlo značajna agrotehnička mjera. Ukoliko se naprave greške kod sjetve one se kasnije ne mogu ispraviti. Zemljište na koje sijemo mora biti zagrijano, ali ne isušeno.

Raniji hibridi se obično siju u gušćem sklopu zbog niže i tanje stabljike te manje lisne površinu pa zauzimaju manje vegetacijskog prostora. Kasniji hibridi imaju dulju vegetaciju i veću biljnu masu pa se siju u manjoj gustoći sklopa. U većini naših proizvodnih područja sije se 35000-40000, pa čak 75000-80000 biljaka/ha, a to ovisi o dužini vegetacije.

Hibridi koji dozrijevaju ranije zahtijevaju gušći sklop nego hibridi kasnijih grupa dozrijevanja. Norma sjetve određuje se ovisno o vegetacijskoj skupini i namjeni usjeva pa se usjevi namijenjeni za silažu siju 10% gušće, a ukoliko postoji mogućnost da tijekom godine bude suša, treba sijati 10% manje sjemena.

Kada krenemo sa sjetvom bitno je sjeme položiti u vlažnu zonu tla pa tako dubina može biti 4-8 cm. Sjetvom na dubinu 4-5 cm štitimo sjeme od mraza, ptica te isušivanja površinskog sloja tla. Ukoliko se sjetva obavi previše duboko (9-10 cm) zrno troši rezerve za klijanje te se smanjuje nicanje.

O izboru sijačice također ovisi kvaliteta sjetve s toga bi trebalo što više koristiti pneumatske zbog preciznosti, a gdje ih nema mogu se upotrijebiti i mehaničke sijačice na kojima je obavezno mijenjati ploču ovisno o krupnoći sjemena i brzini sjetve. Optimalna brzina za mehaničke sijačice je 4-6, a za pneumatske 6-8 km/h.

Sije se na razmak između redova 70 cm.

Kako podesiti sijačicu za sjetvu soje, šećerne repe, kukuruza i suncokreta

Njega nakon sjetve

Od obaveznih mjera zaštite kukuruza provodi se zaštita od korova i to odmah po sjetvi. Ponuda herbicida je velika, a vrlo je bitno poznavati korovsku floru.

U sljedećoj tablici prikazani su neki herbicidi koji se koriste nakon sjetve, a prije nicanja kukuruza.

Sjetvom sjemena koje je tretirano insekticidom uspješno smanjujemo upotrebu insekticida jer je smanjen napad zemljišnih štetnika.

Zaštita od bolesti u ovoj fazi još uvijek se ne provodi.