Bolesti pšenice svake godine oduzmu dio prinosa, a štete koje nanesu ovise o intenzitetu zaraze. Kako se narednih dana očekuje porast naoblake i veća količina kiše, bolesti pšenice će imati povoljne uvijete za širenje zaraze.
Izuzetno povoljne uvijete za razvoj bolesti očekujemo nakon oborina te dužeg zadržavanja vlage na lišću. Najveći rizik od širenje zaraze je na područjima oko velikih vodenih površina.
Bolesti koje napadaju pšenicu dijele se na bolesti lista i stabljike te bolesti klasa. Bolesti lista su vrlo opasne i najčešće se kreće sa primjenom fungicida upravo u travnju, tj. sve od faze busanja od klasanja.
Biljne bolesti koje napadaju list pšenice su:
- Smeđa pjegavost lista - Septoria tritici (Mycosphaerella graminicola)
Zaraza lista ovom bolesti smanjuje prinos i do 40%. Napada plojku i rukavac lista, a ako je zaraza jaka zaraženo bude i zrno. Bolest nastupa nakon čestih kiša i hladnog vremena, a od infekcije do prvih simptoma može proći 14-28 dana.
- Pepelnica - Erysiphe graminis
Prosječni gubici uslijed zaraze pepelnicom iznose 5-10%. Ukoliko zaraza nastupi tijekom glavnog rasta dolazi do manjeg ulaganja škroba u zrno pa time i smanjenja kvalitete zrna. Pepelnicu nije potrebno suzbijati preventivno.
- Sušenje plojke - Drechlera tritici - repentis / Pyrenophora
Širenju bolesti pogoduje kiša, magla i rosa te temperature više od 20 °C. Simptomi zaraze vrlo su slični onima koje uzrokuje Septoria nordum jer se javljaju male smeđe mrlje koje se spajaju u ovalne pjege sa tamnim centrom.
- Smeđa hrđa pšenice - Puccinia recondita
Ova bolest napada list dok je još zelen jer jedino na takvom listu može opstati. Optimalna temperatura za razvoj je 15-20 °C uz visoku vlagu zraka.
- Žuta hrđa - Puccinia striiformis sin. Puccinia glumarum
Najčešća bolest koja se javlja tijekom travnja je žuta ili crtičava hrđa (Puccinia striiformis sin. Puccinia glumarum) koja napada plojku lista i pljeve, a može zaraziti i perikarp sjemena. Simptomi se prvo uoče na plojki gdje se pojave okrugle nakupine spora narančastožute boje u nekoliko redova. Najviše joj odgovara niska temperatura i puno vlage tijekom travnja i svibnja. Za razvoj bolesti optimalna temperatura je 20-25 °C i visoka vlaga zraka. Najosjetljivije su se pokazale sorte Anica, Super žitarka, Irena, Lucija i Kraljica.
Na našem tržištu nalazi se dovoljno fungicida za suzbijanje svih važnijih bolesti pšenice, a prikazani su u sljedećoj tablici:
| Djelatna tvar | Pripravak | Suzbija | Napomena |
|---|---|---|---|
| azoksistrobin | Amistar 250 SC | Pepelnica (Blumeria graminis), Žuto-smeđa pjegavost lista (Pyrenophora tritici-repentis), Smeđa pjegavost lista (Septoria tritici), Smeđa hrđa (Puccinia recondita), Žuta hrđa (Puccinia striiformis), Smeđa pjegavost lista i pljevica (Stagonospora nodorum) | Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 2 |
| Azoksistrobin i ciprokonazol | Amistar Extra 280 SC | Pepelnica (Blumeria(Erysiphe) graminis f. sp. tritici, Rđe (Puccinia recondita), Smeđe pjegavosti lista (Septoria tritici) | Ne preporučuje se miješanje s kontaktnim herbicidima i mineralnim gnojivima prije fenofaze 31 ZCK. |
| Azoksistrobin i klortalonil | Amistar Opti | Žuto-smeđa pjegavost lista (Pyrenophora tritici-repentis), Smeđa hrđa (Puccinia recondita), Smeđa pjegavost lista (Septoria tritici) | Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 2 |
| Epoksikonazol i krezoksim-metil | Controlan | Pepelnice, (Blumeria/Erysiphe graminis f.sp. tritici), Smeđe pjegavosti lista (Septoria tritici), Hrđe (Puccinia recondita) te značajno smanjenje zaraze s paleži klasa (Fusarium spp.) | Ima značajnu ulogu u redukciji „preranog sazrijevanja“ i stvaranja šturog zrna. |
| Epoksikonazol i metiltiofanat | Duett Ultra | Pepelnica (Blumeria graminis), Smeđa pjegavost lista i pljevica (Stagonospora nodorum), Hrđe (Puccinia spp.) | Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 2 |
| Epoksikonazol i metiltiofanat | Duett Ultra SC | Pepelnica (Blumeria graminis), Smeđa pjegavost lista i pljevica (Stagonospora nodorum), Hrđe (Puccinia spp.) | Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 2 |
| Protiokonazol i tebukonazol | Prosaro 250 EC | Pepelnica (Blumeria graminis), Smeđa pjegavost lista (Septoria tritici), Smeđa hrđa (Puccinia recondita) | Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 2 |
| Tebukonazol | Folicur EW 250 | Pepelnica (Blumeria graminis), Pjegavosti (Septoria spp.), Hrđe (Puccinia spp.) | Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 2 |
| Tebukonazol i spiroksamin i triadimenol | Falcon EC 460 | Pepelnica (Blumeria graminis), Smeđa pjegavost lista (Septoria tritici), Smeđa pjegavost lista i pljevica (Stagonospora nodorum), Hrđe (Puccinia spp.), Palež klasa (Fusarium spp.) | Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 2 |
| Ciprokonazol i propikonazol | Artea Plus | Pepelnica (Blumeria graminis), Smeđa hrđa (Puccinia recondita), Smeđa pjegavost lista (Septoria tritici) | Maksimalni broj tretiranja u sezoni: 2 Dodatne informacije: Sredstvo se smije miješati s folijarnijm gnojivom prije fenofaze 32 pšenice. |
| Ciprokonazol + trifluoksistrobin | Sphere 535 SC | Hrđe (Puccinia spp.), Smeđa pjegavost lista (Septoria tritici), Smeđa pjegavost lista i pljevica (Stagonospora nodorum), Pepelnica (Blumeria graminis) | Primjena: U razvojnoj fazi 31 do 69. |
Zajedno sa fungicidima mogu se koristiti i insekticidi te aficidi za suzbijanje crvenog žitnog balca ili leme (Oulema melanopus) te lisnih uši.
Bolesti klasa
Štete nastaju uslijed reduciranog nalijevanja zrna te ona budu štura i manje mase. Zbog lošije kvalitete zrna smanjen je prinos po jedinici površine. Najznačajnija je zaraza Fusarium vrstama.
- Fuzarijski palež klasova
Najveće štete nastaju tijekom cvatnje, a infekcija se može dogoditi tokom cijele godine. Ova bolest proizvodi mikotoksine koji štetno djeluju na zdravlje ljudi i životinja.
- Smeđa pjegavost pljevice - Stagnospora nodorum (Septoria nodorum)
razvoju ove gljivice pogododuje temperatura od 20-25 °C te vlaga zraka iznad 96 %. Ukoliko napadne klas smanjenje uroda može biti i do 60%. Suzbijanje bolesti kreće pri pojavi klasa s tretmanom protiv Fusarium spp.
Preporučeni fungicid protiv ove dvije bolesti je Prosaro.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.