Primjena mineralnih gnojiva u gnojidbi pšenice kompleksan je proces koji obuhvaća količinu gnojiva, odnos hranjiva u gnojivu i raspodjelu gnojiva. Potrebe pšenice za gnojidbom ovise o više čimbenika, a najviše o visini prinosa kojeg očekujemo.
Ozima pšenica ima dugu vegetaciju i specifičan vegetacijski razvoj pa joj treba osigurati dovoljno topivog i pristupačnog dušika tijekom najvećeg dijela vegetacije.
Dušik je element koji je vrlo pokretan u tlu pa se može naći na nekoliko razina po dubini profila tla. Zbog svoje pokretljivosti ne može ga se primjeni odjednom veća količina, već se gnojidba vrši u više navrata (prihrana).
Prihrana NPK gnojivom nije preporučljiva jer se hranjiva premještaju u dublje slojeve pa korijen ostaje na površini što izaziva polijeganje usjeva uslijed nemogućnosti korištenja vode iz dubljih slojeva.
Prihrana ozime pšenice
Prihrana se obavlja u nekoliko navrata ovisno o stanju usjeva i zalihi hranjiva u tlu.
1.prihrana obavlja se u fazi busanja, najčešće sredinom ili koncem veljače. Prvoj prihrani valja pristupiti kada se dnevne temperature ustale na 10 °C jer tada dolazi od povećanja volumena stanica i brzog rasta nadzemne mase. U toj fazi rasta pšenica obično ima razvijena 3-4 lista. Ova prihrana utječe na "boju usjeva" tj.koncentaciju klorofila, intenzitet fotosinteze, potiče brzinu rasta biljka te puno vlatanje. Također povećava se broj klasova pa samim time i prinos. 1. prihranu obavezno izvršite!
2. prihrana obavlja se na početku vlatanja, kalendarski koncem ožujka i početkom travnja. Obično je to 25-35 dana nakon obavljene prve prihrane. Druga prihrana utječe na krupnoću klasova i broj klasića u klasu.
3. prihrana se ponekad izostavi. Ukoliko je želite obaviti direktno ćete utjecati na kvalitetu zrna u kojem će se povećati postotak bjelančevina i povećati hektolitarsku masu zrna. Trećoj prihrani valja pristupiti početkom klasanja.
U prvoj prihrani najčešće se preporučuje koristi KAN. KAN je dušično gnojivo koje sadrži biljci lako dostupne oblike dušika (nitratni i amonijski). Ovi oblici dušika vrlo se lako spuštaju u zonu korijena odakle ga biljka lakše usvaja. Mnogi od vas traže konkretne brojke "koliko KANA-a primjeniti na hektar pšenice", a odgovor je vrlo jasan. Ukoliko ne znate koliki je sadržaj hranjiva u tlu najbolje je obratiti se agrokemijskom laboratoriju i zasigurno nećete pogriješiti. Ukoliko je ova opcija neizvediva, pokušajte se voditi starom metodom a to je 150-200 kg KAN-a po ha. Često na terenu susrećemo praksu primjene NPK 15-15-15 što bi trebala biti iznimka, a ne pravilo. Ova formulacija namijenjena je za predsjetvenu gnojidbu.
U drugoj prihrani preporučuje se prihrana KAN-om, UAN-om ili UREOM. KAN primjenite u količini 100-150 kh/ha, UAN (tekuće mineralno gnojivo) u količini 80-100 l/ha (potrebno ga je razrijediti sa vodom u omjeru 1:3), a UREA s razbaca po površini u količini 80-100 kg/ha.
Treća prihrana izvodi se početkom klasanja i u ovoj fazi gnojivo se primjenjuje folijarno jer ima puno zelene mase. Ukoliko prskate otopinom UREE može se maksimalno koristit 150 litara 20 postotne otopine.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.