Snježni pokrivač velika je radost kako djeci tako i za poljoprivrednike koji imaju biljke na oranicama i vrtovima. Suh i rastresit snježni pokrivač slabo provodi toplinu pa sprječava smrzavanje i prejako hlađenje tla.
Zašto je snijeg toliko bitan?
Sloj snijega debljine 40 cm dobar je izolator pa tako temperatura tla na dubini do 5 cm nikada ne padne ispod -10°C. Tijekom zime snijeg je i više nego dobrodošao za biljke jer predstavlja toplinsku izolaciju. Što je snježni pokrivač deblji biljkama je toplije i zaštićenije su.
Stručnjaci smatraju kako visina snijega od 1 cm može zaštiti biljku pri temperaturi od -1°C, s toga se može zaključiti da što su temperature niže potreban je veći sloj snijega.
Visina snijega ima veliki utjecaj u zaštiti kultura, naime, što više ima snijega biljke su zaštićenije.
Osim što je snijeg odličan toplinski izolator, sa njegove površine odbija se tri puta više sunčevih zraka nego sa površine tla pa se snijeg sporije zagrijava. To je od iznimne važnosti na proljeće jer se sprječava naglo zagrijavanje tla i prerano bujanje vegetacije. Snijeg je važan i zbog nakupljanja zimskih padalina koje u proljeće nakon otapanja povećavaju količinu vode u tlu.
Negativne strane snježnog pokrivača
Previsok snijeg može poslužiti kao zaštita od niskih temperatura mnogim štetnicima, a druga nepovoljna strana snježnog pokrivača je stvaranje gljivičnih oboljenja na biljkama. Naime, ispod snijega nema dovoljno kisika pa biljke troše rezervu hranjiva jer se pojačava disanje. Uslijed smanjenja rezerve hranjiva dolazi do iscrpljivanja biljke pa one mogu stradati od raznih gljivičnih oboljenja. Obilan snijeg koji je vlažan može nanijeti veliku štetu ratarskim, povrtlarskim i voćarskim kulturama jer može izazvati oštećenja u vidu smrzavanja, pucanja i lomljenja grana.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.