Sjetva lucerne

Lucerna (Medicago sativa L.) se koristi u ishrani domaćih životinja. Koristi se u obliku sijena, silaže ili dehidriranjem čime se postiže izvrsna kakvoća stočne hrane.

Morfološka svojstva lucerne

Korijen je vretenast, vrlo razvijen te duboko prodire u tlo (oko 5 metara), no najveća masa nalazi se u oraničnom sloju (dubina oko 30 cm). U prvoj godini uzgoja formira jedan glavni korijen koji može biti nerazgranjen ili grmoliki. U prvog godini korijen prodire na maksimalno 2 metra dubine, dok korijen starih biljaka prodire 3-4 metra. Česta košnja u prvoj godini slabi razvoj korijena.

Stabljika je zeljasta i mekana te ispunjena staklastom srži, ali samo do početka cvatnje, a kasnije ogrubi te poprimi okruglast oblik. Naraste 80-100 cm.

Listovi su troperasti, a nalaze se na peteljci. Plojka ima izduženu središnju žilu, dok su rubovi plojke od gornje polovice nazubljeni. List se smatra najvažnijim dijelom lucerne jer na njega otpada 50 % ukupne mase biljke.

Cvijet - lucerna je stranooplodna biljka, a oprašuju je kukci, osobito pčele.

Plod čini spiralno uvijena mahuna u kojoj se nalazi 3-8 sjemenki.

Uvjeti za uzgoj

Tlo - voli duboka, rahla i plodna tla sa povoljnim vodozračnim odnosima. Najviše joj odgovaraju glinasto pjeskovita tla poput černozema ili smeđih tla. Ilovača i pjeskovita tla nisu pogodna za uzgoj lucerne. Također, tla koja su plitka i zadržavaju vodu nepogodna su za uzgoj lucerne. Kiselim tlima potrebno je dodati vapno, magnezij, molibden i bor uz dobru obradu. Tla čiji je pH 5,5-6,0 treba duboko izorati i jače pognojiti stajskim gnojem.

Temperatura - lucerna klije već kod 2°C (klijanje traje 25-30 dana), no optimalna temperatura je 25-30 °C. Mlade biljke stradavaju pri temperaturi od -5 °C, a u kasnije kada se lucerna dobro razvije podnosi temperaturu -20 do -25 °C. Pod snježnim pokrivačem podnese temperaturu do -35 °C. Sa srednjom ljetnom temperaturom od 18-20 °C daje 4-6 otkosa.

Svjetlo je vrlo bitno za rast i razvoj lucerne, pa je potrebno dobro rasporediti biljke.

Voda - lucerna ima puno veće potrebe za vodom od drugih ratarskih kutura. Najosjetljivija je na nedostatak vode u prvoj godini uzgoja jer korijen nije još prodro u dublje slojeve tla. Kada se korijen razvije, otpornost na sušu se povećava jer može usvojiti vodu iz dubljih slojeva tla. Ne podnosi visoki nivo podzemne vode. Za prinos od 10 t/ha suhe tvari potrebno joj je oko 600 mm oborina. U nedostatku vlage kod sjemenske lucerne dolazi do otpadanja cvjetova, mahuna i zametanja mahuna bez sjemena. Do navedenih pojava može doći i ukoliko ima previše vlage.

Agrotehnika proizvodnje lucerne

Plodored je vrlo bitan kod uzgoja lucerne jer lucerna ne podnosi monokulturu i sjetvu iza ostalih višegodišnjih leguminoza. Sjetvu je potrebno napraviti u proširenom plodoredu. U plodoredu se intenzivno rabi 3-5 godina, a sjetva na isto mjesto može za onoliko godina koliko je na tom mjestu prethodno bila. Najbolje predkulture su joj okopavine gnojene stajskim gnojem i žitarice. Kukuruz je dobar ukoliko zaštita od korova nije izvedena herbicidima koji negativno djeluju na lucernu.

Obrada tla - ukoliko su lucerni predkultura bile strne žitarice ili druge rane kulture, nakon žetve je potrebno obaviti pliće oranje na dubinu od 10 cm, a zatim proći sa tanjuračama, drljačom i valjkom da bi se tlo usitnilo. Oranje treba izvršiti barem 10-14 dana prije sjetve kako bi se tlo do sjetve slegnulo. Nakon oranja brazdu treba odmah zatvoriti i izvesti predsjetvenu pripremu tla. Ukoliko se lucerna sije iza okopavina potrebno je obaviti duboko oranje u jesen, a u proljeće završnu površinsku obradu. Prije oranja bilo bi dobro usitniti žetvene ostatke tanjuranjem. Prašenje strništa obavlja se ljeti odmah nakon žetve. Ukoliko se sjetva obavlja u tlo koje se nije sleglo, sjeme propadne u dublje slojeve tla i ne može niknuti.

Gnojidba je za lucernu vrlo bitna, a treba imati na umu da obradu tla izvodimo samo u zasnivanju usjeva pa samo tada možemo oranični sloj popuno opskrbiti potrebnim hranjivima. Predonost treba dati fosfornim gnojivima i mikroelementima, posebno boru. Kod zasnivanja lucerišta potrebno je dodati oko 50 kg/ha dušika (N), oko 250 - 300 kg/ha fosfora (P2O5) i 200 - 250 kg/ha kalija (K2O). Idućih godina u jesen se gnoji kompleksnim gnojivima u kojima ima malo više dušika, a više fosfora i kalija. Od organskih gnojiva najčešće se koristi stajsko gnojivo, a rijeđe tekuće. Stajski gnoj popravlja kemijska, fizikalna i mikrobiološka svojstva tla, no on u potpunosti ne može zadovoljiti potrebe lucerne za hranjivima.

Sjetva

Lucerna se sije u jesen i na proljeće. U jesenskim rokovima sjetve, sije se u drugoj polovici kolovoza tako da mlade biljke spremne uđu u zimu. U proljetnoj sjetvi sije se krajem ožujka i početkom travnja. Sjetva se obavlja sijačicama za sitnosjemene kulture ili ručno. Sijačice potroše oko 15 kg sjemena/ha i postižu sklop do 500 biljaka/m2. Nakon sjetve potrebno je obaviti valjanje. U mladom usjevu lucerne važno je suzbijati korove jer će se u protivnom oni bolje razvijati od lucerne i gušiti ju. Ukoliko nakon sjetve padnu velike kiše javlja se opasnost od pojave pokorice. Pokorica se mora razbiti tako da lucerna može dalje nicati. Razbijanje pokorice obavlja se ježastim valjcima. Ukoliko dođe do noćnog smrzavanja tla i dnevnog odmrzavanja, može se dogoditi da se biljke izvuku iz tla ("srijež"), tada je valjanje efikasno rješenje.

Dostupne sorte u Hrvatskoj

BC-institut

• Mirna
• Posavina

Poljoprivredni institut Osijek

• Lucerna Os 66
• Lucerna Os 88
• Lucerna Os 99