Bolesti voća tijekom skladištenja

Unatoč kontroliranim uvjetima skladištenja koji vladaju u skladištima, postoji mogućnost kvarenja plodova.

Razlikujemo parazitske bolesti od tzv. fizioloških bolesti (ne parazitskih). Neparazitske bolesti također se mogu javiti tijekom skladištenja, a najpoznatije su:

• gorke pjege (bitter pit),
• staklavost (water core),
• posmeđivanje kožice (superifical scald),
• oštećenja od niske temperature (freezing injury),
• brašnjavost (mealy breakdown),
• oštećenja zbog visokog sadržaja ugljičnog dioksida (internal carbon dioxide injury),
• jonathanove pjege (jonathan spot).

Kod skladištenja jabuka, krušaka i dunja najčešće se javljaju parazitske ili saprofitske gljivice, a u vrlo rijetkim slučajevima oboljenja uzrokuju bakterije. Uglavnom se javljaju gljivice iz rodova Gloeopsorium, Penicillium, Botrytis, Monilinia, Alternaria, Trichothecium, Phoma, Leptothyrium i Nectria koje uzrokuju sljedeće bolesti:

1. Meka trulež plodova
2. Zelena ili penicilijska plijesan
3. Monilijska trulež (smeđa trulež plodova)
4. Siva plijesan,
5. Gorka trulež (gleosporijska trulež)
6. Volovsko oko

Meka trulež plodova

Meku trulež plodova uzrokuje gljivica Penicillium expansum koja parazitira jabuke i kruške za vrijeme skladištenja. Do napada dolazi na mjestima koja su oštećena od insekata, udraca ili ogrebotina. Kod krušaka do napada može doći i preko peteljke. Uzrokuje lezije koje su na početku vodenkaste, a kasnije poprime smeđe-crvenkastu boju.

Zelena ili penicilijska plijesan

Zelenu plijesan uzrokuje saprofitska gljivica iz roda Penicillium. Tipični znakovi bolesti je trulež plodova koja zahvati cijeli plod. Na površini plodova razvijaju se gljivice zeleno-plave boje koje predstavljaju konidiofore sa konidijama. Zelena plijesan ima karakterističan neugodan miris. Posebnih mjera zašitite nema, osim primjene fungicida koji se koriste u zaštiti od gleosporijske truleži.

Monilijska trulež (smeđa trulež plodova)

Monilijska trulež je česta pojava u skladištima. Uzrokuje ju gljivica Monilinia fructigena. Za razliku od gorke truleži, ova trulež se javlja već na početku samog skladištenja. Vrlo se brzo širi pa plodovi naglo propadaju. U skladištu se javlja na dva načina:

1. u prisustvu svjetla (tipični tip monilijske truleži) - pojavljuju se konidije i koncentrični krugovi na površini zaraženih plodova
2. bez prisustva svjetla (sterilni tip monilijske truleži) - plod crni i truli bez stvaranja konidija.

Mjere suzbijanja monilijske truleži su uobičajenim fungicidima koji se koriste protiv monilije.

Siva plijesan

Sivu plijesan uzrokuje gljivica Botrytis cinerea. Bolest se prepoznaje po karakterističnoj sivkastoj paučinastoj prevlaci koja se razvija po plodovima.

Gorka trulež (gleosporijska trulež)

Gorka trulež je najčešća i najopasnija bolest tijekom skladištenja. Uzrokuju ju gljivice iz roda Gleosporium, kao što su vrste G. album, G. fructigenum, G. perennans i dr. Bolest se javlja u vidu svijetlosmeđih pjega sa plitkim udubljenjima. Kasnije dolazi do truleži koja zalazi duboko u plod, no vrlo rijetko dolazi do truleži cijelog ploda. Na površini pjega razvijaju se smeđe gljivice u obliku koncentričnih krugova. Spore gljivica dospijevaju na plodove jabuka još tijekom vegtacije, a najviše uoči berbe. Bolest se razvija i u skladištu, ali tek nakon određenog vremena fiziološkog sazrijevanja plodova. Mjere zaštite odnose se na primjenu fungicida dva puta uoči berbe.

Volovsko oko (Pezicula malicorticis, Gloeosporium malicorticis)

Do infekcije dolazi za vrijeme vegetacije kroz lenticele, ali i putem rana nastalih od insekata ili mehaničkim povredama. Bolest se može javiti u voćnjaku kod zakašnjele berbe. Simptomi su sličnii onima kod gorke truleži.

Fungicida za primjenu na plodovima jabuke nakon berbe i u tijeku skladištenja kod nas nema, iako u svijetu postoje neki fungicidi i za tu namjenu.