Pravilno čuvanje voća i povrća tijekom zime

ČUVANJE U PODRUMU

Jabuke

Jabuke se beru kada postignu svoju tehnološku zrelost, a kako bi što duže očuvale svoju kvalitetu treba ih pravilno skladištiti. Beru se sa peteljkom po suhom vremenu. Za čuvanje jabuka najbolje je odabrati plodove srednje veličine jer oni ne oslobađaju puno etilena koji ubrzava proces fermentacije.

Prostor gdje se čuvaju jabuke mora biti čist i suh sa temperaturom do 4 °C i relativnom vlažnošću zraka 85-95 %. Uslijed niske vlažnosti zraka plod gubi boju.

Optimalna temperatura i vlažnost najbitnije su stavke dobrog čuvanja jer direktno utječu na sadržaj kalcija u plodu. U nedostatku kalcija jabuka propada čak i kada su zadovoljeni svi uvjeti čuvanja. Kako biste svojim jabukama osigurali dovoljnu količinu kalcija, preporučuje se jabuke potopiti u otopinu kalcijem i to odmah nakon berbe.

Za pripremu otopine potrebno je:

• 10 litara vode,
• 0,4 kg kalcijeva klorida,
• 20 g vinobrana,
• 10 ml ovlaživača (Chromovit ili Radovit)

Potopljene jabuke potrebno je ostaviti u otopini nekoliko minuta (dobro ih potisnite ispod površine), a zatim ih bez brisanja posložite u letvarnicu. Vinobran s kožice ploda uklanja gljivice koje uzrokuju truljenje, dok ovlaživač uklanja voštanu prevlaku te omogućava bolje prijanjanje otopine. Ukoliko želite da vam jabuke duže ostanu svježe nikako ih nemojte pokrivati jer će u suprotnome prebrzo dozrijeti. Na letvarnicu ih slažite u jednom sloju te ih povremeno poprskajte vodom kako se ne bi isušile.

Jabuke se još mogu čuvati u kartonskoj kutiji koja na dnu ima 3 cm pijeska. Plodovi se u kutiju poredaju tako da se međusobno ne dodiruju. Vlažnost pijeska ne smije biti veća od 4% jer će u suprotnom plodovi propadati. Umjesto pijeska mogu se koristiti i drugi rastresiti materijali poput heljdin ljusaka, piljevine, mahovine, slame.

Pregled jabuka potrebno je obaviti barem jednom mjesečno te odstraniti plodove koji pokazuju znakove propadanja.

Kruške

Kruške se čuvaju slično kao i jabuke. Berba krušaka mora se obaviti nekoliko dana prije pune zrelosti. Manju količinu krušaka potrebno je složiti na police sa peteljkom okrenutom prema gore. S obzirom da kruške lakše gube vodu potrebno je osigurati vlažnost zraka do 90%.

Dunje

Skladište se isto kao jabuke i kruške.

Krumpir

Polukasne i kasne sorte krumpira najpogodnije su za čuvanje jer sadrže više škroba u sebi, a manje vode. Prije skladištenja potrebno ih je prekontrolirati i ukloniti gomolje koji su oštećeni ili oboljeli. S obzirom da svjetlost negativno djeluje na gomolje jer se stvara povećani sadržaj solanina (alkaloid koji je vrlo štetan za ljudsko zdravlje), krumpir treba skladištiti u tamnoj prostoriji.

Kod skladištenja krumpira najpovoljnija temperatura je 3-6 °C i vlaga zraka 85-90%. Ukoliko krumpir mora ostati neko vrijeme na svijetlom mjestu potrebno ga je pokriti ceradom, pamučnim stoljnjakom ili nekom drugom tkaninom. Skladišti se u dobro dezinficiranoj prostoriji koja se može provjetravati. Pod mora biti odignuti za 15 cm od tla sa malo razmaknutim daskama zbog lakšeg provjetravanja.

Ukoliko se krumpir skladišti u sanducima oni isto moraju biti razmaknuti jer jedino tako se osigurava protok zraka.

Korjenasto povrće

Korjenasto povrće je dobro što duže držati u vrtu i vaditi ga van tek kada zaprijeti opasnost od mraza. Ne preporučuje se berba za vrijeme kiše, a prije skladištenja povrće treba ostaviti da se posuši. Zatim povrće očistimo, a listove otkinemo uvrtanjem. Duže bočno korijenje potrebno je odstraniti.

Kupus, kelj, karfiol

Kupus i slično povrće ne smije biti prezrelo jer one tak kasnije potpuno dozriju. Što se kasnije beru to se bolje skladišti, ali opet nije dobro predugo čekati. Optimalni rok za berbu je kraj listopada i početak studenog. Skladištenje u podrumu je vrlo jednostavno. Glavice se redaju na police tako da se međusobno ne dodiruju. Kelj i kupus dobro se čuvaju ukoliko se nisko odsječe korijen. Karfiol se na police slaže sa glavama okrenutim prema dole.

ČUVANJE VOĆA U TRAPOVIMA

U trapovima se mogu čuvati plodovi otpornijih sorata jabuka. Trapovi mogu biti na površini tla, djelomično ukopani ili skroz ukopani. Površina na kojoj ćemo raditi trapove mora biti ocjedita.

Dimenzije tapova

• Ukopani - 1,2-1,5 metara širina te dubina ukopa 1 m.
• Djelomično ukopani - 1,2-1,5 metara širina te dubina 0,6 m.
• Površinski - 1,2-1,5 metara širina te dubina 20 cm.

Dužina trapova ovisi od količine voća kojeg mislite čuvati. Prije slaganja voća, dno i zidove trapa potrebno je obložiti čistom slamom kako plodovi na bi došli u dodir sa tlom. Preko debljeg sloja slame na dnu trapa stave se jabuke sa peteljkom okenutom prema dole, ali tako da se ne dodiruju, zatim se opet stavi tanji sloj slame, pa red jabuka i tako sve do kraj dok trap ne poprimi oblik krova (za trapove dužine do 10 m), odnosno oblik kupe (za manje, kružne trapove). Prije slaganja plodova na dnu trapa treba napraviti ventilaciju u vidu dasaka ili letvi koje se postavljaju u obliku trokuta ili kvadrata. Na svakih 2-3 m treba postaviti i vertikalnu ventilaciju. Gornje otvore ventilacije potrebno je zaštititi od ulaska padalina tako da se postave dvije daščice u vidu krova.

Unutar trapa potrebno je provjeravati temperaturu. To se obavlja pomoću termometra koji se gurne kroz uspravnu ventilaciju. Temperatura unutar trapa mora biti 2-5 °C. Ukoliko je temperatura niža potrebno je povećati sloj pokrovnog tla te ventilatore zatvoriti slamom. Ukoliko je temperatura viša potrebno je otvoriti ventilatore kako bi došlo do odvođenja topline i vlage.

Galerija slika restauracije prostora za čuvanje voća i povrća