Ekološka zaštita voćaka

Upotrebom pesticida narušava se prirodan odnos između populacije štetnika i njihovih prirodnih neprijatelja koji se nalaze u okolišu. Kemijska sredstva negativno utječu na prisustvo prirodnih neprijatelja i predatora koji su već prisutni. Uz negativan utjecaj na populaciju prirodnih neprijatelja, pesticidi imaju štetan učinak na čovjeka i na ukupni biosustav. Ekološkom zaštitom štitimo postojeću populaciju, a također i one koje smo unijeli za borbu protiv štetnika.

Poticanje nastanjivanja korisnih grabežljivaca

Gradnjom kućica za ptice potiče se njihovo naseljavanje u blizini voćaka. Vrste poput sjenica, kosa, vrapca i crvendaća dobri su pomagači u borbi protiv štetnika. U voćnjaku od 500 m2 postavlja se oko 5 kućica kako bi ptice mogle odabrati u kojoj će se gnijezditi. Neke ptice koje imaju dva ili više legla u godini vole promjeniti kućicu. Kućice ne smiju biti postavljene blizu hranilišta jer ptice koje se hrane ometaju ptice koje se gnijezde, a uz to dodatna opasnost su grabežljive ptice koje često dolaze na hranilišta. Kućice se najčešće izrađuju od drveta jer ono pruža dobru toplinsku izolaciju, dok krov može biti od plastike. Kućice se postavljaju na visinu 1,5 - 2 m od poda i to na jesen ili najkasnije tijekom siječnja.

Orezivanje zaraženih dijelova

Rezidbom zaraženih dijelova rješavamo se štetnika koji se nalaze granama. Nakon rezidbe takvih dijelova najbolje ih je spaliti. Ako je nakon rezidbe nastala velika rana potrebno ju je premazati voćarskim voskom. Uz rezidbu zaraženih organa potrebno je sakupiti otpale plodove koji su zaraženi te ih također spaliti. Struganjem stare kore sa voćaka uništavaju se štetnici poput štitastih ušiju.

Sadnja biljaka koje se koriste kao prirodna zaštita

U borbi protiv štetočinja pomaže suživot između nekih biljaka. Sadnjom određenih biljaka jedne pored druge povećava se njihova snaga u borbi protiv štetočinja.

Mehaničko hvatanje štetnika

Štetnici poput rovaca, osa, žohara mogu se hvatati sa raznim klopkama. Ukopavanjem posuda plitko u tlo efikasno se može uhvatiti rovac jer se on kreće ispod površine tla. Najlakše se hvata ako se plitko u tlo stave daščice koje ga usmjeravaju prema posudi sa vodom. Plastične boce mogu se iskoristiti za hvatanje osa. Bušenjem rupa na gornjem dijelu omogući se ulaz osa, ali one kasnije ne mogu izaći van. Kao atraktant u boce se stavi gnječenog voća. Bijele ljepljive ploče također služe za smanjivanje napada osica. Bijele ploče ne smiju se postavljati u sjenu jer djeluju na osnovi bijele boje i odraza svjetlosti. Žute ljepljive ploče smanjuju napad lisnih ušiju, trešnjine i maslinove muhe, te drugih štetnika koji lete.

Prirodni preparati za suzbijanje bolesti

Omogućavaju zaštitu biljaka bez upotrebe toksičnih sredstava. Uz dobro poznata kemijska sredstva koja se rabe u zaštiti bilja, danas postoje i prirodna sredstva koja su vrlo djelotvorna.

Biljke koje djeluju protiv nametnika:

• kopriva,
• hrastov list skupljen u jesen,
• list rabarbare,
• vratić,
• neem,
• list bazge,
• ljupčac,
• pelin,
• kamilica,

i sve biljke koje sadrže mnogo tanina (hrastova kora, orahovo lišće…)

Biljke koje sprečavaju bolesti:

• preslica,
• brezov list skupljen u jesen,
• paprat,
• orlovska paprat,
• češnjak,
• poriluk,
• luk

Sredstvo protiv biljnih ušiju

Najučinkovitiji pripravak za suzbijanje lisnih ušiju je na bazi koprive. U 10 l vode, najbolje kišnice, potopite 1 kg svježih, usitnjenih listova koprive ili 100 – 200 g suhih. Ostavite pokriveno 24 sata, ne držite duže jer se stajanjem smanjuje učinkovitost preparata. Procijedite i tako dobivenom tekućinom prskajte napadnuto svakih 3 do 5 dana. Tako pripremljen pripravak može poslužiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok je još mlada, jer je tada najjača. Uz koprivu, bosiljak se također koristi protiv biljnih uši.

Sredstvo protiv hrđe, pepelnice, grinja i crvenog pauka

Za suzbijanje ovih štetočinja koristi se sredstvo na bazi preslice. Preslicu možemo naći na vlažnim staništima u blizini potoka i rijeka. 1 kg svježih preslica potopite u 10 litara vode i ostavite da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhajte 30 minuta. Kada se tekućina ohladi, razrijedite je vodom u odnosu 1:5 i njome prskajte biljke. Tekućinu od preslice možete pomiješati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje biljaka. Povećat ćete učinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno nahraniti vašu biljku.

Sredstvo za suzbijanje grinja i plijesni

Koristi se otopina crnog i bijelog luka. 500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekućina prestane pjeniti, razrijedite je desetostrukom količinom vode te njome prskajte tlo protiv pljesni. Od kuhanih ljuski crnog luka možete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Sredstvo za suzbijanje lisnih uši i gljivičnih bolesti

Lisne uši se najlakše odbiju od biljaka ako se u blizini oboljele biljke posadi lavanda ili čubar. Mlazom vode se mogu odstraniti s biljaka, ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu. Ako to ne pomogne, može se upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.

Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava

U 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina. Ostavite pelin da se namače u vodi 2 – 3 dana, nakon čega je tekućina spremna za prskanje.

Suzbijanje krastavosti jabuke, pepeljaste plijesni, ribizove hrđe

U fazi predproljetnog prskanja, prska se prirodnim sredstvima na osnovi preslice.

Monilija se smanjuje sadnjom hrena oko stabala.

Pomoći još može