Monilia laxa radi velike probleme na koštičavom voću

Monilia laxa gljivica je koja uzrokuje bolesti cvjetova i grančica koštičavog voća. Grančice naglo posmeđe, a cvijetovi se suše te mnogi neiskusni uzgajivači misle kako je mraz uzrokovao ovo stanje, no zapravo je riječ o bolesti koju uzrokuje ova gljivica. Vrlo često se pojavljuje kada je proljeće kišno i hladno.

Monilia laxa napada sve vrste koštičavog voća, a najosjetljivije su marelica i višnja. Uslijed napada dolazi do propadanja cvjetova i sušenja grančica, a ukoliko se napad ove gljivice ponovi nekoliko godina uzastopno dolazi do propadanja grana, krošnji pa i cijelih stabala.

Simptomi

Prvi simptomi javljaju se kada voćka procvjeta. Zaraženi cvjetovi najprije poprime smeđu boju, a potom venu i osuše se. Mladice na kojima se nalaze zaraženi cvjetovi naglo se suše u samoj cvatnji ili neposredno nakon cvatnje, a pojavljuje se i smola. Uslijed ovakvog napada urod izostaje.

Biologija

Gljivica prezimljuje u zaraženim suhim granama ili plodovima koji su ostali na voćnjaku preko zime. Osim grančica i mumija na stablu moguć je razvoj iz ostavljenoga trulog voća ispod stabla. U proljeće se razvijaju askospore i konidije koje vjetar raznosi po voćnjaku. Uz vjetar, konidije mogu prenijeti i kukci. Konidije iz zaraženih grančica nastaju puno češće nego askospore i one nanose više štete. Simptomi su najbolje uočljivi kada se zaraze otvoreni cvjetovi na voćkama, a do zaraze može doći dok su cvjetovi još zatvoreni ili u fazi ranog odmetanja ploda. Gljivica prodire u unutrašnjost cvijeta preko cvjetne njuške, latica ili prašnika te micelij nastavlja sa rastom i ulazi u cvjetnu stapku te poslije u mladicu. Mladice se suše zbog toksina koje izlučuje gljivica.

Najkritičnije je razdoblje cvatnje. Kada voćka pređe ovu fazu i krene rast plodova nema više načina prodora gljive u mladicu. Kasnije u fazi dozrijevanja plodova ova gljivica uzrokuje njihovu trulež.

Idealni uvjeti za ostvarenje infekcije je temperatura 22-28°C i relativna vlaga zraka iznad 85%.

Zaštita

Agrotehničkim i kemijskim mjerama možemo se uspješno boriti protiv ove bolesti. Voćnjak treba podizati na prozračnim položajima te smanjiti gnojidbu dušikom. Važno je kod rezidbe sve zaražene i osušene grane odrezati i ukloniti iz voćnjaka te skinuti zaražene plodove. Kemijska zaštita je neizbježna, fungicide je preporučljivo koristiti u više navrata.

• 1. prskanje u početnoj fazi cvatnje kada je otvoreno 5-10% cvjetova
• 2. prskanje u punoj cvatnji prije najavljenih oborina
• 3. prskanje pred kraj cvatnje s početkom otpadanja latica (tretirati prije najavljenih oborina)

Kemijska zaštita provodi se fungicidima aktivne tvari boskalid + piraklostrobin (Signum). Signum je dozvoljen na koštičavom voću u količini 0,056 - 0,075% za suzbijanje sušenja cvjetova i grančica te truleži ploda.

Ostali dozvoljeni fungicidi: