Da bi se višnje obrale potrebno je puno ruku vrijednih berača koji pune sanduke ovih slasnih plodova ili pak stroj koji zamjenjuje i do 10 radnika.
Berba višanja je najzahtjevniji posao u uzgoju ovih slasnih plodova. U Hrvatskoj se višnja najčešće bere ručno, što povećava trošak uzgoja i do 30% pa ispada vrlo skupo uzgajati ovu kulturu. Baš u periodu kada se bere višnja, traje i berba maline pa je velika potražnja za sezonskim radnicima.
Zbog nepristupačnih dijelova stabala, radnici su skloni preskakivanju i ostavljanju tih dijelova grana što smanjuje ukupno ubranu količinu višanja, dovodi do poskupljenja proizvodnje višanja, a samim time smanuje se zarada proizvođača.
Osim ručnog branja, višnja se može brati i mehanizirano tresačima. Tresači rade na principu trešnje stabla sa kojeg padaju plodovi na samohodne okvire stroja s platnom koji su smješteni ispod krošnji stabala.
Strojna berba jednog stabla traje vrlo kratko, svega minutu, pa tako se u sat vremena obere 40-50 stabala. Jedan stroj može za 10 sati rada pobrati 1 ha nasada.
Cijena stroja nije nimalo jeftina, kreće se oko 25 tisuća eura.
Prednosti strojne berbe
- jeftinija je berba,
- stroj skida plodove sa svih dijelova stabla,
- tresač zamjenjuje više radnika,
- smanjuje se kontakt ruku sa plodovima, čime se smanjuje opasnost od infekcije bakterijama.
Nedostaci strojne berbe
- često se plodovi prskaju sa etrelom kako bi se postiglo ujednačeno dozrijevanje,
- uslijed trešnje stabla može doći do sušenja debla.
Osim ručne berbe i berbe strojem, kod nas postoji još jedan način berbe koji je zamijenio ručnu berbu, a to su motke kojima se plodovi višnje tresu na mreže koje se prostru ispod stabla. Ovim načinom berbe oštećuje se stablo i plod pa nije najsretnije rješenje.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.