Na području Republike Hrvatske nalazi se obilje pašnjačkih površina, no to još uvijek nije dovoljno za osiguranje jeftine krmne hrane. U Hrvatskoj se pašnjaci koriste najčešće ispašom za prehranu stoke te nešto manje za proizvodnju krmiva.
Vegetaciju na pašnjaku najčešće čine trave uz ponešto mahunarki, iz toga razloga pašnjaci budu bujniji tokom ljeta. Za upravljanje pašnjacima važno je znati godišnji raspon temperatura i padalina, ali isto tako tip tla. Većina kvalitetnih livada pretvorena je u oranice, a pod pašnjacima su ostale površine koje zbog nekih otežavajućih čimbenika nisu pretvorene u oranice.
Na oskudnijim pašnjacima najčešće se uzgaja govedo te ovce i koze jer su prilagođene za oskudnije terene.
Travnjaci koji su opstali zbog ljudskog djelovanja slabije su produktivni, a krma je niže hranidbene vrijednosti.
Takva krma nema visoku hranidbenu vrijednost stoga nije preporučljiva za mliječnu proizvodnju. S obzirom na botanički sastav, pada prinos krme iz godine u godinu te se pokazuje potreba za potpunu obnovu pašnjaka. Glavni razlog pogoršanja botaničkog sastava pašnjaka u vlažnijim klimatskim uvjetima je slaba dreniranost tla.
Uslijed velike vlažnosti tla, kvalitetne travne vrste se povlače, a ustupaju mjesto bezvrijednim biljnim vrstama poput bodljikave trave i raznih mliječika.
Uzgojem umjetnih pašnjaka te sjetvom kvalitetnih trava i leguminoza mogu se postići veći prinosi stočne hrane.
Nadosijavanje pašnjaka
Nadosijavanjem pašnjaci se obnavljaju kada su prorijeđeni ili su prevladale niske trave sa plitkim korijenom. Do prorijeđivanja najčešće dolazi krčenjem ili ravnanjem pašnjaka te uslijed erozije tla. Prije nadosijavanja važno je da tlo bude dovoljno toplo, a to znači da temperatura tla ne bi smjela biti niža od 10 °C. Prije nadosijavanja potrebno je ukloniti korov ručno ili herbicidom. Većina herbicida dozvoljava sjetvu trave tjedan dana nakon aplikacije herbicida, no neki dozvoljavaju sjetvu tek 3-6 tjedana od primjene. Loše trave i mahunarke moguće je usporiti površinskom obradom tla - frezanjem.
Koliko će nadosijavanje biti uspješno ovisi o konkurentskoj moći postojećeg biljnog pokrova.
Nadosijavanje je najbolje obaviti u jesen, ali je moguće i u proljeće kao i kod zasnivanja travnjaka.
Sjetva se izvodi ručno ili sijačicama nakon površinske obrade tla, ili direktnom sjetvom u postojeću tratinu, sa ili bez upotrebe selektivnih herbicida. Površinu je obavezno povaljati nakon sjetve.
Autor članka: Diana Marjanović, mag.ing.agr.
Diana je osnivačica poljoprivrednog portala agronomija.info. Završila je diplomski studij fitomedicine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.